Horvatinčić ruši konačno - ali ne i pravomoćno

08.09.2008. Print | Pošalji link

Na Trgu Petra Preradovića nema mira.

Kada su prije nešto više od mjesec dana počeli radovi na uklanjanju dvorišnog dijela zgrade bivše tiskare na Cvjetnom trgu, činilo se da su potonule i posljednje lađe svima koji su se nadali da Tomo Horvatinčić neće uspjeti u svojoj nakani izgradnje poslovno-stambenog kompleksa u najstrožem centru grada. Začudo, najglasniji protivnici tog projekta, okupljeni oko inicijative Pravo na grad i Zelene akcije, nisu u tom trenutku javno reagirali, zbog čega su, s pravom, bili kritizirani i u medijima i u okviru nevladine scene.

S popriličnim zakašnjenjem, Pravo na grad tako je tek 8. rujna upriličilo konferenciju za medije, na kojoj je prezentiran dio njihovih ljetošnjih aktivnosti. Uskoro će, kažu, krenuti i u sveobuhvatniju akciju, no, zasad su se odlučili usredotočiti na pravni aspekt ovog slučaja. To, doduše, nije sasvim jednostavno, s obzirom da u gradskim strukturama nailaze na prepreke čak i ondje gdje ih, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, ne bi trebalo biti. Naime, kako ističe Teodor Celakoski iz Prava na grad, sve do danas javnosti nije dostupno rješenje prema kojem je investitoru omogućeno postavljanje tunela koji vodi prema gradilištu, odnosno, u ovom trenutku – rušilištu, zbog čega se stječe dojam da "gradska uprava opstruira pokušaje dobivanja kvalitetnih i točnih informacija". Zbog svega toga, Pravo na grad još uvijek nema točan uvid na temelju čega je izdano rješenje o postavljanju tunela, što smatraju "krajnje neprimjerenim zauzimanjem javne površine, kakvo dosad nijedan investitor u Zagrebu nije mogao dobiti".

U međuvremenu, Tomislav Horvatinčić uporno tvrdi kako je dobio sve potrebne dozvole, što, međutim, nije točno. Kako tvrdi Vera Petrinjak-Šimek iz Zelene akcije, za početak radova u bloku potrebne su barem četiri lokacijske dozvole – tri za unutrašnjost bloka i još jedna za prilaznu rampu u Varšavskoj ulici. Grad je, doduše, sve četiri dozvole izdao, ali ih je nakon toga poništilo nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Investitor stoga na svojoj strani, osim Detaljnog plana uređenja, ima samo jedan dokument – dozvolu za uklanjanje objekta tiskare u Preobraženskoj ulici, koja je konačna, ali ne i pravomoćna, pa su stoga i svi već započeti radovi – bespravni.

Iako se, iz laičke perspektive gledano, može učiniti kako je nešto što je "konačno" automatski i "pravomoćno", riječ je o pravno različitim pojmovima s različitim učincima. Na inicijativu Prava na grad i Zelene akcije stručno je tumačenje te akcije pripremio Marko Šikić s Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, a pojašnjenje je dala jedna od odvjetnica stranaka u postupku Zvjezdana Znidarčić-Begović. Naime, "dozvola za uklanjanje donesena je odvojeno od buduće gradnje, što znači da predstavlja upravni akt koji pravo investitoru rađa tek po pravomoćnosti". Doduše, u izvanrednim su okolnostima investitori ovlašteni na vlastiti rizik graditi po konačnoj građevnoj odluci. To, međutim, ne vrijedi i za rušenje, jer, "ako investitor nešto riskantno gradi, to će u slučaju potrebe moći ukloniti, ali ne može uz vlastiti rizik staru zgradu rušiti, jer je nakon toga ne može ponovno postaviti".

U ovoj pravnoj zavrzlami valja istaknuti kako su žalbe na dozvolu o uklanjanju odbijene, čime ona jest postala konačna, no, to ipak nije konac procedure, a, samim time, niti legitimacija za početak radova. Naime, prema odredbama Zakona o građenju, investitor mora imati pravomoćnu dozvolu za uklanjanje da bi mogao pristupiti radovima. Dozvola, pak, postaje pravomoćna tek po okončanju upravnog spora, odnosno kada i ako budu odbijene sve tužbe na Upravnom sudu.

Investitor je, pak, pokušao manipulirati javnošću, između ostalog, i postavljanjem ploče s obavijesti o dozvoli na ogradi u Preobraženskoj ulici. Na njoj je, naime, naznačio kako je dozvola pravomoćna, da bi tek nakon reakcija u medijima preko te oznake prelijepio riječ "konačna". Što, naravno, većini građana, neupućenih u finese pravnih pojmova, ostavlja dojam svršenog čina. Ekipa iz Prava na grad izražava bojazan da bi se moglo manipulirati i mogućnošću omogućenja početka gradnje prije pravomoćnosti dozvole, što se, međutim, odnosi na građevinske dozvole, a ne na one za uklanjanje.

No, Zvjezdana Znidarčić Begović, kao odvjetnica Stanimira Vuk-Pavlovića, koji vodi postupak za povrat zgrade bivše tiskare, tvrdi da sporna dozvola općenito nije pravno utemeljena, jer "netko tko traži rušenje mora biti sveobuhvatni neopterećeni vlasnik, a ovdje postoji teret postupka povrata imovine", pri čemu "postupci povrata prethode bilo kakvoj promjeni na nekretnini".

Nadalje, odvjetnica tvrdi da, čak i kada bi ta dozvola bila pravno uredna, investitor nije poštivao njene odredbe. Jer, "u dozvoli i projektima koje je investitor dao kao podlogu za donošenje dozvole predviđeno je što mora poduzeti prije početka rušenja". Konkretno, bio je dužan pokrenuti postupak građevinskog vještačenja u suradnji sa svim stanarima koji su mu susjedi, pri čemu građevinski vještak mora napraviti elaborat i uručiti ga stanarima, što Horvatinčić nije učinio, ali je svejedno već počeo s rušenjem.

Naravno, počinjenu štetu bit će teško nadoknaditi ako će se čekati okončanje upravnog postupka, pa je, upravo zbog toga, Zvjezdana Znidarčić Begović podnijela prijavu još jednoj instanci – Građevinskoj inspekciji. Argument za to nalazi i opet u Zakonu o građenju, koji navodi da će u postupku inspekcijskog nadzora Građevinska inspekcija, ukoliko investitor ne raspolaže pravomoćnim upravnim aktom, zabraniti uklanjanje građevine.

Sve je to, pak, tek dio sveobuhvatne pravne akcije koju zajednički pokreću Pravo na gradi i Zelena akcija s jedne, te vlasnici i polagatelji prava na objekte u bloku Cvjetni trg-Ilica-Gundulićeva-Varšavska. No, znakovito je pritom da, s jedne strane, postupak za povrat imovine traje već jedanaest godina, dok, istovremeno, investitor sve dozvole dobiva u krajnje neuobičajeno kratkim rokovima. Što samo potvrđuje da su, bez obzira na ustavnu jednakost svih građana, neki ipak, kako bi to rekao George Orwell – jednakiji.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Srušeno kino Zagreb, sve napreduje prema Horvatinčićevom planu!
Cvjetni trg – rušenje u znaku triju šestica
Zagreb noću - Oliver Frljić & Borut Šeparović
'Mutna' - flaširana voda s netaknutog vrela prevare
Ljuština aktivistima: Ja mogu proizvesti vodu, a vi samo mulj!
Forum Zagreb o gradskim trgovima
Što se događa s našim trgovima?
Ministarstvo suučesnik u devastaciji Cvjetnog trga?
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - mjesto zločina!
Pravo na grad borbu nastavlja pravnim sredstvima

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici