Otvorena izložba o nacističkom teroru nad homoseksualcima

16.09.2008. Print | Pošalji link

Drugi svjetski rat, a posebice nacistički zločini u njemu, jedna su od najobrađivanijih tema ljudske povijesti.

Nakon šezdeset godina od Hitlerovog konačnog pada rijetki su događaji ostali nepoznati iz tog mračnog doba ljudske povijesti, a svi oni koji nisu bili raspoloženi čitati debele povijesne knjige i studije imali su priliku upoznati se s događanjima preko drugih medija, od TV-a do filma. Iako oni ne moraju biti do kraja vjerni povijesnim činjenicama, ipak generalno informiraju javnost o onome što je nacizam želio postići.

Zato nekoga može i pomalo začuditi ako jedna partikularna priča iz razdoblja nacističke vlasti još uvijek nije do kraja rasvijetljena ili je, još gore, sustavno ignorirana. No, ako je riječ o priči koja uključuje homoseksualce, onda zapravo razloga za čuđenje baš i nema, koliko god to cinično zvučalo. Naime, trebalo je čekati do kraja šezdesetih godina da se ova društvena skupina uopće afirmira u široj javnosti, te zatim polako i destigmatizira, barem kada je riječ o liberalnom Zapadu.

Na ovim našim prostorima proces prihvaćanja homoseksualaca je u tijeku, što znači da smo otprilike tamo gdje su Englezi ili Nijemci bili prije trideset godina. A tada su započela i prva povijesna istraživanja o istrebljivanju gay osoba od strane nacističkog režima u Njemačkoj, koje je provođeno jer su topla braća bila smatrana nastranim nametnicima, opasnim za čistoću arijevske rase. Ona su u međuvremenu dovela do zapanjujućih otkrića o masovnom progonu homoseksualaca, te je i ta tema odgovarajuće rasvijetljena.

Kod nas se tako daleko nije stiglo, no prvi impuls bi svakako trebala biti izložba «Nacistički teror nad homoseksualcima od 1933. do 1945.», koju organizira Queer Zagreb. Otvaranje je 16. rujna u 19 sati u HDLU, odnosno Džamiji, a izložba je prvenstveno dokumentarnog karaktera. Zvonimir Dobrović, programski voditelj Queer Zagreba, objašnjava kako je ideja za ovu izložbu nastala nakon rada na knjizi «Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj», koja se bavila periodom od Drugog svjetskog rata pa do danas, pa su se u Queeru zapitali što je bilo prije toga: «Gordan Bosanac i ja smo posjetili Schwules Museum u Berlinu, gdje smo vidjeli čitavu priču o povijesti gay osoba u Njemačkoj, čiji je manji dio vrijeme nacizma. Kada smo ih kontaktirali, oni su bili vrlo otvoreni za suradnju, a onda smo se obratili i Holocaust Memorial Museumu iz Washingtona, koji je napravio najveće istraživanje ove teme.»

U roku od sedam mjeseci, kombinirajući postav muzeja iz Berlina i Washingtona, Gordan Bosanac i Zvonimir Dobrović sastavili su svojevrsnu kompilaciju, koja sadrži više od 100 dokumenata i fotografija koje prikazuju stradanje homoseksualaca u Trećem Reichu.

Kao motiv za postavljanje ove izložbe, te uopće pokretanje teme tadašnjeg progona homoseksualaca Dobrović navodi želju da se osvijetli važan dio povijesti gay osoba, ali i neke aktualne razloge, a to je da se, kako kaže Dobrović, «o pogubnosti nacizma kod nas nedovoljno govori, dok se o homoseksualnim žrtvama nacizma uopće ne govori. Također, homoseksualci su jedine žrtve koncentracijskih logora koje su po istim zakonima zatvarane i nakon kraja Drugog svjetskog rata!»

Zloglasni zakonski okvir koji Dobrović spominje jest Paragraf 175 njemačkog Kaznenog zakona iz 1871. godine, koji je konačno izbrisan tek 1994. godine, a kriminalizirao je mušku homoseksualnost, predviđajući za nju čak zatvorske kazne. Nakon Drugog svjetskog rata on je i dalje ostao na snazi, iako je krajem šezdesetih značajno ograničen. No, bez obzira na sve nedaće prije i poslije Hitlerove vladavine, on je svoj monstruozni vrhunac doživio baš u periodu od 1933. do 1945., kada su gay osobe bile prinuđene nositi ružičaste trokute, a 15 000 njih umrlo je u konc-logorima.

S obzirom da su mnogi preživjeli homoseksualci nakon oslobođenja iz logora odmah vraćeni u zatvore, te su morali odslužiti svoje kazne do kraja, postavlja se pitanje jesu li u ovom slučaju zaista sve žrtve jednake, kao što se danas često spominje kada se priča o Bleiburgu, navodi Zvonimir Dobrović: «Povijest se drukčije odnosila prema homoseksualnim žrtvama nacizma i o njima se počelo govoriti tek sedamdesetih godina. U Njemačkoj su tek 2002. godine rehabilitirani i mogli su dobiti odštetu od države za svoje patnje.»

Zanimljiva je paralela između Njemačke i Hrvatske u tome što je, dakle, bila potrebna socijaldemokratska vlada da se rehabilitiraju gay žrtve, dok su demokršćani bez problema vladali desetljećima provodeći skoro pa istu vrstu diskriminacije kao nacisti. I kod nas je tek nakon 2000. vlada SDP-a usvojila prvi zakonski akt koji se tiče prava gay osoba, dok HDZ, po riječima njegova predsjednika, o cijeloj toj tematici «nema stav», a kako ga nema, najbolje se vidi iz saborskih rasprava desnih zastupnika, koji se često natječu u homofobnim ispadima. Dobrović ističe kako je ova izložba, bez obzira što se bavi prošlošću, itekako aktualna i sada, te na neki način i šokantna, s obzirom na dubinu zla koje prikazuje.

Razdoblje Drugog svjetskog rata rezultiralo je i najmračnijom tvorevinom naše nacionalne povijesti, NDH, koja je, kada je riječ o genocidu i teroru, uzore nalazila baš velikom vođi Hitleru. Tako je onda nastao i Jasenovac, logor smrti koji je uzeo oko 80 000 života, a Dobrović objašnjava kako je Queer Zagreb također zanimalo je li u njemu bilo ubijanja homoseksualaca. Za sada odgovora na to pitanje nema, jer se njime nitko i nije bavio, a u Jasenovcu je arhivska građa dvaput gorila.

U svakom slučaju, bez obzira na nedostatnu arhivsku građu, Queer Zagreb se nada kako će ovom izložbom, koja se prvenstveno bavi stradanjem homoseksualaca u Njemačkoj, potaknuti domaće povjesničare da istraže isto u nas. Naravno, kada je riječ o Hrvatskoj, diskriminacija homoseksualaca nije samo povijesna, nego je i vrlo aktualna tema, pa je moguće da ova izložba izazove i negativne reakcije državotvorne desnice. Kako god bilo, prvo ju treba pogledati, a to se može učiniti do 28. rujna u HDLU-u ili popularnije - Džamiji.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Queer Zagreb objavljuje četiri knjige Hervéa Guiberta
Hervé Guibert u hrvatskom prijevodu
Nakon Zagreba, Ivan Ramljak oslobađa i Sarajevo od nasilja
Ivan Ramljak i Marko Škobalj predstavili 'Oslobođenje u 26 slika'
Perforacije – tjedan izvedbenih umjetnosti
Perforacije - festival izvedbenih umjetnosti
Perforacije između performansa, kazališta i netradicionalnog
Medika - mjesto događanja Clubture Foruma
Pripremite se za 'Clubture Forum'
Tjedan suvremenog plesa 2009. - izvještaj drugi

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici