Dodiplomsko obrazovanje o kriminalu, politici i poduzetništvu u bivšem kinu Mosor
24.11.2008. | Print | Pošalji link |

Nakon privremenog zauzimanja Badela 2005, i okupiranja bivše tvornice Jedinstvo dvije godine kasnije, nova Operacija:grad prva je koja u svom fokusu nema useljavanje nezavisne kulture u napuštene industrijske prostore.
Kompleks Badela u međuvremenu su zauzeli svi drugi, samo ne oni koji su na iskoristivost tog prostora, izgleda, naivno upozorili, a Močvara se ugasila nakon što je «Jedinstvo» odigralo kratkotrajnu ulogu privremenog Centra za kulturu i mlade. Ipak, na nedavno osnivanje Društvenog centra Kina Mosor može se gledati kao na rezultat dosadašnjih inicijativa, a i najveći dio programa treće Operacije:grad događat će se upravo u tom prostoru. Za razliku od prethodnih izdanja ovog projekta, koja su u napuštenim prostorima saželi svo zajedničko djelovanje zagrebačke nezavisne kulturne scene, ovo će prije svega pokušati informirati širu javnost putem izložbi i publikacija, u raspravama angažirati sve zainteresirane za tematiku grada u njegovim prostornim i društvenim aspektima, te pozvati građane da aktivno participiraju.
Upravo na građanskom sudjelovanju bazirani su umjetnički projekti i radionice ovogodišnje Operacije:grad. Dok će se u Kinu Mosor ovih dana raspravljati o urbanim promjenama, efektima tranzicije, devastaciji prostora, te o stvarnim mogućnostima i perspektivama kulture i aktivizma u razdoblju melankolije, umjetnik Siniša Labrović 'malom čovjeku' predlaže neka radikalna rješenja. U vrijeme krize, kada premijer države u kojoj živimo izjavljuje kako smo 'u banani' i nitko nema razloga ne vjerovati mu, sve većem broju razočaranih, potlačenih, poraženih i očajnih ne preostaje ništa drugo nego drastična prekvalifikacija.
Za vrijedne, radne i poštene građane i građanke, kojima je dosta gledati one na političkom, poslovnom i kriminalnom vrhu, i žele se i sami otisnuti na put ka uspjehu, Siniša Labrović organizira radionicu čiji je cilj razvijanje žudnje za uspjehom i odustajanje od dosad naučenih etičkih i moralnih normi. Oni koji se odazovu na radionicu koja počinje danas u Društvenom centru Kino Mosor, steći će i osnove nekih praktičnih kriminalnih vještina.
![]() |
Društvene i političke teme sve su češće i eksplicitnije prisutne u Labrovićevom radu, a ovom aktualnom projektu neposredno su prethodila dva koja su ironizirala mogućnost društvene promjene. Oba su uključivala sudjelovanje građana – u apsurdnom nijemom prosvjedu s bijelim transparentima, ili izvikivanju podrške dr. Ivi Sanaderu i «hrvatskim blagim okukama». U projektu čiji je naslov «Dodiplomsko obrazovanje» Labrović, razumljivo, polazi od pozicije umjetnika, koje je i naveo kao jedne od glavnih 'luzera' u današnjem hrvatskom društvu. «Osobno se ne osjećam kao luzer, ali ako govorim o umjetnosti kao o nečemu što bi trebalo biti i sredstvo za preživljavanje, onda onaj koji se bavi umjetnošću i jest luzer. Stalno smo prisiljeni tražiti nove načine preživljavanja u životu i umjetnosti, pa mi je palo na pamet da postoji taj kriminalni milje, u širem smislu, koji jest uspješan. Dakle, dovoljno je ponekad samo imati neku glazuru, priču, ideologiju, a ispod toga se uvijek može vući nešto drugo. Činilo mi se zgodnim da probamo kušati same sebe, vidjeti ima li među nama netko sposoban za krajnji iskorak.»
Prvi i drugi dan radionice «Dodiplomsko obrazovanje» posvećen je osnovama upotrebe vatrenog i hladnog oružja, što uključuje i odlazak u streljanu, a predavač iz tog područja bit će Robert Valdec. U nastavku polaznici će pod mentorstvom Marcella Marsa naučiti i osnove nekih korisnih informatičkih vještina, učit će se i o ophođenju u kriminalnim krugovima, a u jednom dijelu programa učesnici radionica moći će razmjenjivati i vlastita korisna znanja i vještine među sobom. Pravi cilj radionice, međutim, jest promijeniti nešto u svijesti samog polaznika, što ga je dosad sputavalo na putu prema uspjehu. Labrovićev prijedlog itekako je provokativan i problematičan s etičkih i moralnih stajališta. No, upravo u tome jest stvar. Jer, što ako ono što vidimo svakodnevno oko sebe, čitamo u novinama ili gledamo na televiziji, upravo dovodi u pitanje sve što smo dosad naučili o etičkim i moralnim normama. Konačno, radionica bi trebala navesti sudionike da razmisle što im to govori o društvu u kojem žive, a Labrović za sebe sam kaže kako mu uopće nije namjera svojim radovima slati moralno ispravne poruke.
![]() |
Labrović računa, između ostalih, na studente, umjetnike, kulturnjake, ali i nezaposlene i potplaćene. Mnogi od onih koji se s pravom osjećaju kao da su ih preveslali imaju i fakultetske diplome, i ne odgovaraju nužno profilu prosječnog sadašnjeg ili budućeg kriminalca iz crne kronike i filmova. Moglo bi se činiti kako umjetnik zapravo očekuje da će oni koji dođu na radionicu proći moralni test, ali sam Labrović nikome neće braniti da odustane od usvojenih načela i odluči se, odsada, kao neki, voditi jedino vlastitim probitkom. «Neki od ljudi koji su mi se javili rekli su da ih zanima određena radionica upravo zato što su izgubili ušteđevinu ili novac u investicijskim fondovima. Novac im je u neku rupu propao, i sada razmišljaju kako to povratiti, pa makar i na ovaj način. Radi se, naravno, o čovjeku koji je prof.dr., i ja ne znam da li on doista ironizira tu svoju situaciju i cijeli ovaj projekt, ili on stvarno misli ozbiljno. Uvijek iznova se nadam da će doći samo dobri ljudi, ali moje nade mogu biti iznevjerene» - kaže Labrović.
Labrovićeva retorika zvuči kao ona iz knjiga za uspješne poduzetnike, i s njom je prilično kompatibilna, barem u postavljanju uspjeha kao cilja u ostvarivanju kojeg nas nitko, i ništa, ne smije spriječiti. Ovdje se, međutim, radi o vještinama za prvi sloj očajnika, a ne one koji su se već popeli visoko u društvenoj hijerarhiji. «Ono što će se tamo naučiti vjerojatno nikog neće učiniti bogatim. Čak i ako netko uzme pištolj u ruke i krene u neku pljačku, danas ono što se može opljačkati definitivno mu neće osigurati mjesec dana mirnog života. Radionice ophođenja u kriminalnim krugovima, krađa automobila, provale, možda i dilanje, vidjet ćemo – sve je to niska razina kriminala. Polaznicima će biti preporučeno da se učlane u barem jednu parlamentarnu stranku kako bi pokazali ozbiljnost svoje želje za uspjehom. Ne moraju oni nikad te vještine primjenjivati, važno je samo da u sebi razviju žudnju za uspjehom, dakle, da oni sami sebi postanu jedino mjerilo važnosti - da kažu sebi: ja hoću uspjeti, ja hoću biti uspješan, želim biti važan i moćan.»
Prvi termin radionice «Dodiplomsko obrazovanje» počinje 24. studenog u 16 sati u Društvenom centru Kino Mosor, znanom nekad kao kino Mosor. Prijave se primaju mailom na dodiplomsko.obrazovanje@gmail.com.
«Popeti se do vrha ne možemo svi, ali nitko nam ne brani voditi dinamičan i zanimljiv život. A kada jednog dana vidimo nekog polaznika na čelu bande ili kao većinskog dioničara, gradonačelnicu, ministra, ponosni ćemo znati da je u taj uspjeh utkana i nit naše izdaje i propasti. Dođite, sestre i braćo! Tko živ, tko mrtav!»
(M.G.)
Pročitajte i ...
GODIŠNJI PREGLED: Likovnost 2009.
Siniša Labrović: Nismo svi talentirani za politiku i žicanje
Siniša Labrović i 'Postdiplomsko obrazovanje'
Perforacije – tjedan izvedbenih umjetnosti
Perforacije - festival izvedbenih umjetnosti
Perforacije između performansa, kazališta i netradicionalnog
'Od čega čovjek živi?' - 11. Istanbulski bijenale
Istanbulski bijenale - uspjeh kustoskog kolektiva WHW
'Dodiplomsko obrazovanje' Siniše Labrovića uskoro će biti ukoričeno!
Priručnik za kriminal Siniše Labrovića na Istanbulskom bijenalu
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'