Daniel Tucker: Zagreb treba decentralizirati

Kreću se u širokom rasponu od okvirnih prikaza užeg središta grada do onih koji detaljno iscrtavaju čitavo područje od Podsuseda do Seseveta, odnosno od podsljemenske zone do Novog Zagreba. Pa ipak, u okviru "Urbanog festivala" ove se godine izrađuje ne jedna nova mapa našega grada, nego čitav niz njih, koje će biti okupljene u publikaciju naslovljenu "Važna mjesta: bilješke za narodni atlas Zagreba".

Riječ je o rezultatu projekta kojeg potpisuju Daniel Tucker i Dave Pabellon, inače urednici magazina "AREA Chicago", koji razne kompleksne teme promatra kroz leće lokalnog kulturnog i političkog djelovanja. Upućeniji će to, uostalom, iščitati i iz naziva časopisa, koji u sebi krije kraticu koja objedinjava pojmove umjetnosti, istraživanja, edukacije i aktivizma. Kartografija je i dosad imala značajnu ulogu u njihovom radu, tako da se njihov zagrebački rad izravno nadovezuje na prethodna slična istraživnja provedena u Chicagu. S Danielom Tuckerom razgovarali smo uoči prvog predstavljanja projekta "Važna mjesta", 16. lipnja 2007.

O kakvim je mapama riječ u vašem projektu i koja je njihova funckija?

Izrađujemo mape koje su prvenstveno temeljene na razgovorima koje vodimo s različitim sudionicima i inicijatorima lokalnih društvenih pokreta, kako sadašnjih, tako i onih iz nedavne prošlosti, recimo devedesetih. Tu su i ljudi koji su uključeni u sustav distribucije hrane, ili se bave pitanjima pojedinih gradskih četvrti, poput ulaganja u nekretnine. Nakon tih razgovora koristili smo mape kao sredstvo za razumijevanje geografske raspodjele rada i interesa tih ljudi u Zagrebu.

Svoje ste istraživanje proveli po već dobro uhodanom obrascu. Jeu li konačne spoznaje bile bitno drukčije od onih do kojih se došlo u čikaškim projektima?

Jako nas je iznadilo što su ljudi s kojima smo se susreli bili tako jako angažirani oko postizanja veće kvalitete sudjelovanja javnosti u planiranju i razvnojnim procesima grada. Posebno nas se dojmilo koliko snažno ti ljudi žele ostvariti višu razinu uključenosti u odlučivanje o tome kako će se stvari razvijati i transformirati u Zagrebu. Riječ je o spornim mjestima u centru, poput Cvjetnog trga, ali i rubovima grada, koji su regulirani ili neregulirani na vrlo različite načine. Ljudi ovdje vjeruju kako mogu kontrolirati upotrebu zemljišta u kontekstu ekonomskog razvoja koji se događa u centru grada, kao, recimo, na Cvjetnom trgu. U Chicagu zaista ne vjerujemo da je gradsko središte mjesto za stanovništvo. To je nešto za što se uopće ne možemo boriti, pa čak niti dovesti u pitanje bilo koji oblik razvoja. Naime, podrazumijeva se da je to zona za gomilanje kapitala, koja ne mora nužno imati nikakve veze sa stanovnicima, osim ako tamo idemo u kupovinu.

Uz ova, uvjetno rečeno, aktivistička mapiranja Zagreba, pozabavili ste se i ekonomskom kartografijom grada. Što se saznali iz intervjua vođenih po zagrebačkim tržnicama?

To je također bilo vrlo poučno, jer smo na tržnicama mogli vidjeti različite razine lokalizama koji postoje u prehrambenoj ekonomiji. Tako smo vidjeli stvari koje se proizvode na lokalnoj razini, ali smo razgovarali i s ljudima koji su uključeni u regionalno tržište, kao i onima koji trguju u međunarodnim okvirima. Recimo, postolje ljudi koji uvoze banane iz Ekvadora. To je nešto što je uobičajeno gotovo svuda u svijetu, ali i dalje vam se zavrti u glavi kad vidite koliku razdaljinu komad voća može prijeći kako bi došao na vaš tanjur.

U središtu vašeg interesa ipak je i dalje fenomen grada kao mjesta konstantnog ispreplitanja, pa i sukoba različitih društvenih interesa. Jesu li gradovi, dakle, punktovi uvijek istih ili sličnih prijepora, ili u tom pogledu u doba globalizacije dolazi i do nekih novih pojava?

Gradovi su važna mjesta borbe, i uvijek su to bili. No, postoje i nove društvene borbe koje imaju veze s raspolaganjem zemljištem i ekonomskim razvojem gradova. Recimo, tu su novi oblici međunarodnih investicija pojedinih banaka i korporacija u gradovima. Konkretno, u Zagrebu njemačke i austrijske banke puno ulažu u nekretnine.

Zagrepčani često imaju dojam kako je njihov grad izrazito centraliziran. Jeste li i vi došli do takvog zaključka?

Istraživanje smo započeli s praznom mapom, koja je prestajala na rubovima Novog Zagreba na jugu, a niti na zapad i istok nije sezala daleko. O tome smo puno razgovarali s ljudima. Neki su imali osjećaj da su važne stvari samo u centru. No, drugi bi rekli da oni ne žive na području te mape, što je bilo jako dobro polazište za razgovor o značaju periferije ili ruba grada. Čini se da su rubovi grada uistinu neregulirani u smislu načina razvoja koji se tamo događa. Na određeni način, ondje nedostaje i osjećaj za potrebe ljudi koji tamo žive. Bilo bi možda korisno da se više pozornosti posveti decentralizaciji grada. Jer, kako se grad širi, trebalo bi se pažljivije planirati urbani razvoj, a javnost bi se više trebala posvetiti poboljšanju kvalitete života na rubovima grada, kako bi grad bio manje centraliziran.

Pročitajte i ...
Urban festival 2009: (U)mjesto granice
Urban festival 2009.
Noviteti Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade
Jedinstvo čeka toplije dane
Likovnost - godišnji pregled 2008.
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
Spomenik za grad pravde
Urbanfestival u centru grada
Počinje još jedan UrbanFesival