Časopisi za kulturu kao tema 'Otvorenih prostora razlike'

13.01.2009. Print | Pošalji link

Da kultura i kapitalizam nisu nikada bili u najboljim odnosima poznato je oduvijek.

No, u vrijeme krize neoliberalnog kapitalizma, koja je dovela do svjetskog financijskog sloma, taj odnos je još napetiji. A kada se cijela priča smjesti u domaći kontekst, u kojem se društvena nazadnost spojila s najgorom verzijom tranzicije, onda rezultat nikako ne može biti zadovoljavajući. To je bio i zaključak koji je donesen nakon dvodnevnog simpozija «Otvoreni prostori razlike» koji je krajem studenog 2008. održan u Hrvatskom društvu pisaca u organizaciji časopisa Tvrđa i njegova urednika Žarka Paića.

Na ovom susretu su ljudi iz regije koji se bave kulturom i sudjeluju u uređivanju kulturnih časopisa imali priliku raspraviti što je to trulo u državi Hrvatskoj. Iako su na simpoziju sudjelovali i gosti iz Slovenije i Crne Gore najzanimljivija su ipak bila izlaganja domaćih diskutanata. Žarko Paić je dao okvir cijeloj raspravi, referirajući se na neoliberalnu ideologiju: «Kad je zvijer pri kraju, ona je najopasnija. Nudi nam se model kulture koji s njome nema nikakve veze. U posljednje vrijeme primjećujem u medijima da se na kulturu gleda kao na scenu.»

Trivijalizacija kulture, koja se usmjerava prema tome da bude isključivo zabava za široke narodne mase, evidentna je u Hrvatskoj posljednjih godina, a primjer koji navodi Paić samo je jedan od brojnih. Naravno, nema ništa loše u zabavi, estradi i, u krajnjoj liniji, pop kulturi, ali problem nastaje kada bi sve umjetničko ujedno trebalo biti i zabavno. Još gore je što bi trebalo biti i profitabilno, ističe Paić, navodeći nekoliko opcija za intelektualce danas: «Kultura je postala ili puka ideologija ili industrija koja funkcionira po tržišnim principima. Intelektualni život nekima postaje lifestyle, a mediji samo registriraju skandale.»

Nataša Govedić, kazališna kritičarka Novog lista i urednica u Zarezu, kao paradigmatsku navodi situaciju u kojoj se od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća nalazi ugledni francuski dnevnik Le Monde, kada je bitno promijenio svoju uređivačku koncepciju kako bi se prilagodio tržištu. No, rezultat je bio baš suprotan i time su ove novine izgubile i čitatelje i značaj. S druge strane, pozitivan je primjer njemačkog tjednika Die Zeit, koji se držao svoje originalno zahtjevne koncepcije za čitatelje, pa i dalje uspješno prosperira na tržištu, napomenuli su prisutni.

Zaključak je kako oni koji vjeruju u sadržaj, koji je istovremeno dobar, mogu preživjeti sve neoliberalističke zamke. Ipak, pitanje je koliko se francuska i njemačka iskustva mogu primijeniti na Hrvatsku, posebno ovdašnje kulturne časopise. Time se pozabavio mladi teoretičar Srećko Horvat iz Zareza i časopisa Up & Underground, vraćajući raspravu u tužnu hrvatsku stvarnost: «Spustit ću loptu na jednu banalnu razinu. Kod nas je kultura šest do osam ljudi koji sjede u nekom vijeću. Jednom sam napisao negativnu recenziju, drugom sam preoteo djevojku, s trećim sam se posvađao, a ostali su mi prijatelji. I od svega toga ovisi hoće li netko dobiti novac za svoj časopis». Horvat se također osvrnuo na činjenicu da u neoliberalnom kapitalizmu i ljudi koji se bave kulturom u konačnici postaju proletarijat, te da se od njih očekuje proizvodnja a ne promišljanje, a urednici se moraju ponašati kao menadžeri, poklanjajući više pažnje financiranju i sponzorima nego sadržaju.

Ono čega se časopisi za kulturu trebaju još pribojavati jest, paradoksalno, ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ovdje je postala navika da se novac očekuje jedino od države, koja kriterije potpore redovito mijenja po svojem nahođenju kao i zbog promjene političkih struktura, dok se o drukčijim načinima financiranja još ne razmišlja. Žarko Paić smatra kako je potrebno razumjeti da se okolnosti mijenjaju: «Htjeli mi ili ne, dolazi jedno razdoblje u kojem ćemo tiho iščeznuti ako se ne prilagodimo. Potrebno je početi razgovarati o stvarima koje nas čekaju. Pluralizam kulture na kraju će se svesti na to da ako u novinama dođe do polemičkog napada, neće biti moguće odgovoriti jer to će biti jedine novine.»

Primjera za to već ima dovoljno, od kojih je najpoznatija polemika između Dražena Katunarića i Miljenka Jergovića u Jutarnjem listu. Ona je završena tako što je Katunariću onemogućeno odgovoriti Jergoviću, inače redovitom kolumnistu Jutarnjeg, što se uklapa u trend korporativne cenzure svih i svega koji se ne uklapaju u željeni svjetonazor, pa bio on konzervativan ili neoliberalan. Konačni zaključak simpozija «Otvoreni prostori razlike» ispao je dvostruk: situacija za kulturu i medije koji se njome bave je trenutno loša, ali bi se trebala poboljšati. Jer jednostavno ima previše onih koji se neće predati diktatu tržišta, koji, kao što pokazuje trenutno ekonomsko stanje u svijetu, nije monolitno čvrsta kategorija.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Vizualni studiji - nova, uzbudljiva i sve popularnija disciplina
Vizualni studiji – umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata
Zaključak tvrđinog simpozija: situacija za kulturu je loša!
Dragan Radulović predstavio svoju 'Splav meduza'
'Splav meduza' na crnogorski način
Hrvatska - Slovenija: koliko se poznajemo i što si dugujemo?
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici