Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!

29.06.2007. Print | Pošalji link

Baci li se pogled na tiskane ili internetske kulturne vodiče, može se, između ostalog, otkriti dva podatka, koji, kada stoje jedan uz drugi, postaju začudni.

Prvi glasi da će ovogodišnje Zagrebačke ljetne večeri biti svečano otvorene 30.06.2007. u Muzeju za umjetnost i obrt, i to koncertom Big banda Hrvatske radiotelevizije. Ako vas, pak, zanima kada počinje program konkurentske klupske kazališno-glazbene scene "Amadeo", otkrit ćete da ona svoja vrata otvara na istom mjestu, u isto vrijeme i istim koncertom HRT-ovog Big banda kao i program Zagrebačkih ljetnih večeri.

O čemu je, dakle, riječ? Ukratko, donedavni ljuti rivali iz Koncertne direkcije Zagreb i Scene "Amadeo", koji su nekoliko godina jedni drugima preotimali publiku na relaciji Klovićevi dvori – Prirodoslovni muzej, odjednom su pronašli zajednički jezik, te namjeravaju ostvariti skladnu simbiozu u Muzeju za umjetnost i obrt. Jer, koliko god je Zagreb iz ljeta u ljeto sve manje prazan, pa povećanje još uvijek skromne kulturne ponude uistinu ne bi bilo na odmet, sve to ipak košta, a novac još uvijek ne pada s neba.

Tako je glavnina programa Scene "Amadeo", koja se s Gornjeg grada preselila u Donji još lani, u svom prvom mjesecu realizirana u raznim koprodukcijama. Osim preuzimanja dijela programa Zagrebačkih ljetnih večeri, "Amadeo" tako uogšćuje i "Tjedan Izraela", kao i "Motovun u Zagrebu", s izborom najboljih filmova Motovun film festivala. Što se tiče samostalno organiziranih sadržaja, ovaj se put uglavnom ponavljaju najveće programskih uspješnica iz proteklih godina. Stoga, ako još uvijek niste vidjeli "Rodu" ili "Medvjeda" Zijaha Sokolovića, ili pak čuli sastav "Mariachi los caballeros", ne morate brinuti – sve se to nudi i ovog ljeta, a vjerojatno će i još sljedećih nekoliko. Ipak, valja napomenuti kako će "Amadeo", za razliku od Zagrebačkih ljetnih večeri, punom parom nastaviti i u kolovozu, te dijelu rujna, i to mahom s vlastitim programskim sadržajima. Kojim konkretno, zasad još nije službeno objavljeno, ali neslužbeno doznajemo da bi se u Zagrebu koncem ljeta mogao pojaviti i Đorđe Balašević.

Do zbližavanja sa Zagrebačkim ljetnim večerima došlo je i u pogledu glazbenih žanrova, pa će tako i ova druga manifestacija iskoračiti iz strogo klasičarskih okvira, te ponuditi i nekoliko jazz koncerata. Ipak, najveća novost tog festivala, kolokvijalno još uvijek poznatog i kao "Večeri na Griču" jest definitivna selidba u Donji grad. Uz već spomenuti Muzej za umjetnost i obrt, koncerti će se tako održavati i u Muzeju Mimara i Umjetničkom paviljonu, a jedini ostatak ranije odrednice održavanja unutar stare gradske jezgre bit će nekolicina orguljskih koncerata u Zagrebačkoj katedrali. Razloge ovog premještanja festivala u Koncertnoj direkciji objašnjavaju najavljenim, premda ne i ostvarenim planovima raznih građevinskih radova na Gornjem gradu, pri čemu osobito zadovoljstvo izražavaju otkrićem Umjetničkog paviljona kao novog kvalitetnog prostora za koncerte komorne glazbe.

U okviru programske koncepcije, koja bi se mogla formulirati kao "od svega pomalo", ovom prilikom u središte se pozornosti stavlja mlade domaće glazbenike, poput Ive Dropulića, Lane Genc, Krešimira Bedeka, Javora Bračića i Aljoše Jurinića.
Iz ovakvog je programa, međutim, razvidno da su u Koncertnoj direkciji odlučili napraviti festival koji će biti bitno jeftiniji nego inače, s obzirom da, osim jednog austrijskog muškog zbora, program isključivo počiva na domaćim solistima i komornim sastavima. Odmak od toga predstavljaju samo četiri koncerta barokne glazbe, koji su ostaci ostataka privremeno eutanaziranog Zagrebačkog baroknog festivala, ZABAF-a, posvećeni austrijskom baroku. Srećom, i u tom je suženom okviru bilo moguće dovesti ugledne sastave "Clemencic Consort", "L'Orfeo Barockorchester" i "Armonico Tributo". Posebno bi zanimljivo, pak, trebalo biti gostovanje ansambla "Schikaneders Jugend", koji će predstaviti nešto što nazivaju "pop glazbom 18. stoljeća".

Potreba za štednjom u Koncertnoj direkciji posve je razumljiva u svjetlu milijunskih dugova koje su još od 2000. gomilali prethodni ravnatelji Erika Krpan i Saša Britvić. No, ipak se postavlja pitanje zašto je u kresanju programa kao prva žrtva pao upravo ZABAF, festival koji ne samo da je bio kvalitetan i odlično posjećen, nego je nailazio i na zdušnu podršku i Ministarstva kulture i Gradskog ureda za kulturu. Vršilac dužnosti ravnatelja Koncertne direkcije Davor Žagar ističe kako je ZABAF bio "odličan festival, potreban Zagrebu, ali u debelom gubitku, i to uza sve komisije koje su govorile kako je program savšen". Jer, usprkos deklarativnoj podršci, Ministarstvo kulture nije taj festival osobito financiralo, a ni Grad se u tom pogledu nije isprsio koliko je obećavao.

No, za ZABAF još uvijek ima nade, ako ne ove godine, onda barem u nekoj od sljedećih. Jer, kako nam je rekla voditeljica Odjela za program Koncertne direkcije, "bolje je da jedna godina bude ovakva, nego da se festival raspline u nekvalitetnim programima".

Na koncu će i Zagrebačke ljetne večeri i Scena "Amadeo" ovog ljeta ponuditi nešto skromniji program, složen po načelu "čim imam, tim klimam". Kao što smo već spomenuli, oba festivala svoja vrata otvaraju 30.06.3007. u 21 sat u Muzeju za umjetnost i obrt koncertom Big banda HRT-a i Radojke Šverko.

Pročitajte i ...
Zagrebačke ljetne večeri – lijepe žene i šareni bomboni
Počinju Zagrebačke ljetne večeri
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2008.
Amadeo u kolovozu i rujnu
Scena Amadeo – od novog Filipa Šovagovića do uskrslog Ayllua
Četiri okarine za kraj Zagrebačkih ljetnih večeri
Úngút u Klovićevim dvorima
Islandska glazba u jazz aranžmanima
Caitríona O'Leary i Dúlra
Scena Amadeo i ove godine ima ambiciozan program

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici