Časopis 15 dana posvećen Novom valu

16.03.2009. Print | Pošalji link

Nostalgija za dobrim starim vremenima uvijek u sebi sadrži određenu dozu poraza, iz jednostavnog razloga što prekomjerno uživanje u prošlosti ukazuje kako nešto nije u redu sa sadašnjošću.

Ako je doista prije sve bilo bolje i vrednije, onda se moramo zapitati što to danas činimo pogrešno, jer prirodni je tijek stvari da se kreću naprijed i na bolje. Ono što na našim prostorima najbolje sažima unutarnje sukobe oko napretka i bolje prošlosti svakako jest percepcija popularne glazbe iz vremena socijalističkog režima.

Na HTV-u prednost daju takozvanoj zabavnoj glazbi, no Ivu Robića na kraju, zahvaljujući glasovima publike, pobjeđuje Thompson, a sličnu sudbinu vjerojatno bi doživjeli i prvoborci Novog vala, glazbenog pravca čiji značaj nije lagano podcijeniti kada je riječ o prostoru bivše Jugoslavije. Novovalni bendovi danas su živi - ponajviše u sjećanjima svojih originalnih, ali i novih obožavatelja – i izazivaju interes kulturnih teoretičara, pisaca i kritičara, koji su, treba napomenuti, autorski stasali baš u to vrijeme. Zato i ne čudi kako je novi broj «15 dana», ilustriranog časopisa za umjetnost i kulturu, posvećen ovom glazbenom pravcu. Urednici Tomislav Brlek i Bruno Kragić odlučili su ovoj pojavi pristupiti fenomenološki, sakupljajući tekstove raznolikih suradnika čiji je zadatak s različitih strana rasvijetliti Novi val i njegove ključne ljude i momente.

Branko Kostelnik isporučio je za ovaj broj «15 dana» čak dva opsežna teksta. U jednom se bavi ulogom Studentskog centra u tamošnjem životu zagrebačke mladeži, a drugi analizira najupečatljivije omote albuma novovalnih grupa. Za Kostelnika je u cijeloj priči ključan kontekst, koji uključuje i političke i zemljopisne elemente: »Trokut u kojem je 1878. godine nastao Novi val nalazio se između gradova Rijeka, Ljubljana i Zagreb. Beograd se uključio malo kasnije, a također je važna bila i Titova smrt. Neki albumi su tada čekali objavljivanje, jer se znalo da je Maršal u bolnici i da treba paziti.»

Novi val se glazbeno naslanjao na tada svježi britanski punk, a razlika u odnosu na prethodne glazbene pravce koji su se pojavljivali na tadašnjoj estradi bila je u tome što su ovi bendovi doista držali korak s vremenom. Naravno, imali su i autohtonu konkurenciju, predvođenu pastirskim rockom Gorana Bregovića. Kostelnik napominje kako se Novi val ističe i po tome što se nije ograničio samo na glazbu, nego se osjeća i u novinama tog doba, kao i u likovnoj umjetnosti. Svi mladi su tada htjeli probati nešto novo, a to je znalo dovesti i do sukoba s komunističkim režimom. Iskustva u tome ima redakcija časopisa «Polet», ključne publikacije za mlade u tom vremenskom periodu, čiji je vizualni identitet obilježio fotografski rad Mije Vesovića, kaže Kostelnik: «Naročito je poznata fotografija tadašnjeg Dinamovog vratara Milana Šarovića, koji se slikao gol u hotelskom bazenu, što je zamalo rezultiralo zabranom tog broja. Zamislite, goli muškarac, to je bio skandal 1982. godine!»

Slovenac Gregor Tomc, inače profesor sociologije na ljubljanskom sveučilištu, pristupio je ovoj tematici stručnije, istražujući kako je iznutra funkcionirao punk pokret u Sloveniji. Tadašnja Jugoslavija je pomalo i specifična unutar bloka socijalističkih država, jer je imala bogatiju pop kulturu i dozvoljavala je stvaranje masovne rock publike. Od svih republika SFRJ, Slovenija je već tada izborila poseban status kada je riječ o toleriranju zapadnih pojava, pa je u nastanku prvih albuma novovalnih izvođača veliku ulogu odigrala ljubljanska civilna scena, pa je tako ŠKUC objavio prvu ploču Pankrta 1978. godine.

Osim ove dvojice autora, u «15 dana» posvećenim Novom valu pišu još, između ostalih, Ivica Prtenjača, David Albahari, Momčilo Rajin i Denis Leskovar, dok su sve fotografije iz časopisa djelo Mije Vesovića. Među njima ovaj poznati fotograf izdvaja one na kojima je zabilježio performanse Toma Gotovca, na kojima je znala intervenirati i policija. Ni ostale Vesovićeve fotografije nisu ništa manje pamtljive, a posebno su zanimljivi njegovi portreti popularnih izvođača tog vremena.

Danas ta lica izgledaju drukčije, što je potvrdilo i gostovanje Pere Lovšina iz Pankrta na zagrebačkoj promociji ovog časopisa. Zarastao u bradu i brkove, koje se, pjevao je Johnny Štulić, nekada obavezno moralo obrijati ako se željelo sličiti Pankrtima, Lovšin je predstavio i svoj novi bend «Španski borci», u kojem većinom sviraju dvadesetogodišnjaci. Za njih je Novi val nešto – staro, čemu oni odaju počast. Zato se ovaj broj «15 dana», posvećen Novom valu, može čitati i kao lijep epitaf.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Posveta Novom valu u časopisu 15 dana
Sve o medernizmu u praksi
'Modernizam u praksi' Feđe Vukića

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici