Što se događa s našim trgovima?

17.03.2009. Print | Pošalji link

U povijesti, ali i sadašnjosti gradova, trgovi imaju poseban značaj. Naime, upravo su oni bili i ostali središnjim punktovima urbaniteta, na kojima se odvija okupljanje, a s njim i komunikacija i interakcija građana.

No, u Zagrebu se još od devedesetih događa sustavna devastacija gotovo svih ključnih gradskih trgova, pri čemu su Cvjetni, Marulićev i Kvaternikov trg samo najzloglasniji, ali nipošto ne i jedini primjeri.

Upravo zbog toga, Pravo na grad i Zelena akcija odlučili su polje svog djelovanja proširiti i na šire urbanističke teme. Pritom su osmislili i novu formu rasprave o tim temama, koju su nazvali Forum Zagreb. Time, prema riječima Teodora Celakoskog "Pravo na grad započinje niz aktivnosti koje neće više biti usmjerene samo na Cvjetni trg, a Forumom se, k tome, otvara prostor javnog dijaloga, koji će dugoročno utjecati i na donošenje političkih odluka u Zagrebu".

Prva rasprava održana je 16. ožujka u Novinarskom domu na temu "Što se događa s našim trgovima?". Povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević u svom je izlaganju skrenula pozornost na činjenicu da će, po uzoru na UNESCO-v projekt Svjetske kulturne baštine, uskoro biti pokrenuta i slična inicijativa u europskim okvirima. Prema njenom mišljenju, zagrebačka bi "Zelena potkova" bila idealan kandidat za uvrštenje na listu europske kulturne baštine, što će se, međutim, teško dogoditi ako se nastavi njena devastacija. Bojazan je pritom itekako opravdana, jer se ovih dana ponovno aktualizirala tema gradnja goleme podzemne garaže ispod Hrvatskog narodnog kazališta, koje je, i bez zahvata u njegovom podzemlju, već i sada u arhitektonski alarmantno lošem stanju.

Trg Maršala Tita pritom nije nimalo usamljen primjer prakse da se trgovi obezvređuju pretvaranjem iz oaza slobodnog prostora u puke parcele za nove građevinske pothvate. Snješka Knežević tako smatra da su trgovi općenito postali meta, "što je znak primitivnog mentaliteta, koji navaljuje na slobodne prostore, a upravo su slobodni prostori u gradu, pogotovo kad su estetizirani i urbanizirani, najveća vrijednost i najvažniji dio grada".

Kako, pak, u široj zagrebačkoj gradskoj jezgri već šezdesetak godina nije osmišljen i uređen niti jedan novi trg, Snješka Knežević smatra da treba barem očuvati ono što već postoji kao dragocjena baština. Zbog toga "Zelena potkova i centar grada trebaju biti rezervat, što ne znači da njima ne treba proći promet, ali ne znači niti da od trgova treba načiniti prometne objekte, kao što je slučaj s Kvaternikovim".

Za zahvate poput tog se, ne sasvim neutemeljeno, po nekom automatizmu obično krivi i arhitekte. No, urbanist Zlatko Uzelac ističe da se izvorni arhitektonski projekt za taj trg bitno razlikovao od onoga što je u konačnici realizirano. Prvonagrađeni rad, naime, uopće nije predviđao garažu, nego je na površini bio predviđen drvored.  Umjesto toga, "netko, ne zna se tko i po kojoj proceduri, odjednom uvaljuje garažu, a pritom je i spriječeno da pješaci prelaze početak Maksimirske ulice, nego se umjesto toga moraju spuštati u podzemni labirint".

Premda su aktivnosti Prava na grad i Zelene akcije potaknute načinom na koji gradskim prostorom upravlja gradska vlast pod vodstvom gradonačelnika Milana Bandića, takva je politika, zapravo, samo nastavak nečega što je započelo još devedesetih, sa sada već paradigmatskim unakažavanjem Trga Petra Preradovića, popularnije Cvjetnog trga. Prema Uzelcu, "ta vrsta bestijalnosti, kojom su gradski činovnici provodili svoju privatnu politiku na javnom dobru jednog tako bitnog trga, samo je začetak one vrste korupcije koju danas vidimo da se rascvjetava na sve strane i prijeti da sleti i na ono što je od trgova uopće preostalo".

Najopasniji presedan u pogledu odnosa prema trgovima Vera Petrinjak Šimek, urbanistica iz Zelene akcije, vidi, međutim, u jednom drugom slučaju. Naime, svojevremeno je u GUP-u bila predviđena realizacija onog Iblerovog, ali je "samovoljom vlasti i tadašnje gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić, jednim potezom pera prenamijenjen iz gradskog trga u parcelu za kanadsku tvrtku Importanne Galleria, a nakon toga je sve postalo moguće".

No, nije baš sve moguće. Recimo, čini se da nije moguće osmisliti, a kamoli realizirati otvaranje nekih novih trgova. Zlatko Uzelac, recimo, spominje jednu potencijalno reprezentativnu lokaciju, planovi za čije uređenje su postojali još u doba bivše države. Riječ je o Trgu Stjepana Radića, južno od Glavnog kolodvora, "kojeg svi koji promišljaju grad sanjaju kao veliku mogućnost, a danas stoji u srcu grada u apsolutno tragičnom stanju, kao simbol stanja u kojem se čitav grad nalazi – totalne depresije, zaborava vlastitih vrijednosti i boljih mogućnosti, te je dno dna, koje nikako da bude dosegnuto".

Kako se to dno dna ne bi i doseglo, a možda se eventualno i iz njega isplivalo, Pravo na grad i Zelena akcija pripremaju i nove pothvate. Forum Zagreb bit će tako nastavljen novim tribinama, u okviru kojih se namjerava raspravljati, između ostalog, o privatno-javnim partnerstvima, političkoj participaciji građana, ali i, uoči lokalnih izbora, tražiti očitovanje svih političkih stranaka o ključnim temama razvoja grada. Osim ugodnog blagoglagoljanja, navodno će biti i novih direktnih akcija, ovaj puta vezanih ne samo uz Cvjetni, nego i Kvatrić i Trg Maršala Tita.

Jer, ako se nešto ne promijeni, s ovakvom gradskom vlašću uskoro Zagreb više neće imati prostora koji bi ispunjavali svoju temeljnu funkciju mjesta kojima građani neće samo prolaziti, nego će se na njima i zadržavati. I to ne samo zbog garaža.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Srušeno kino Zagreb, sve napreduje prema Horvatinčićevom planu!
Cvjetni trg – rušenje u znaku triju šestica
Akcija 'Djela govore više od 2 milijarde kuna muljaža' dobila odgovor!
'Mutna' - flaširana voda s netaknutog vrela prevare
Ljuština aktivistima: Ja mogu proizvesti vodu, a vi samo mulj!
Forum Zagreb o gradskim trgovima
Akcija Pravo na grad u posjeti Kulmerovim dvorima i obitelji Todorić
Kulmerovi dvori - nekategorizirani hotel?!
O globalizaciji na izložbi 'Interzone'
'Interzone' - o globalizaciji u Galeriji Galženica

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici