Tradicijska baština i urbana kultura

18.07.2007. Print | Pošalji link

Jedan od najdugovječnijih festivala u Hrvatskoj, Međunarodna smotra foklora, dogurala je već do svog 41. izdanja, koje se održava od 18. do 22. srpnja 2007.

Njeni priređivači, pak, ponosno ističu i dulju tradiciju, čijim se početkom smatraju slične smotre iz razdoblja između dva svjetska rata. Iako bi se, naravno, posve legitimno moglo postaviti pitanje što bi sadržaji, uvjetno rečeno, ruralne provenijencije imali raditi u urbanom prostoru, organizatori Smotre spremno će iz rukava izvući više argumenata u prilog svojoj manifestaciji. Jer, osim rado prešućivane činjenice kako veći dio žitelja hrvatskih gradova pripada tek prvoj ili drugoj generaciji urbanog stanovništva, ne treba zanemariti niti bitan utjecaj koji tradicijska baština ima na popularnu urbanu kulturu. Pritom se ne mora nužno misliti na repertoar suburbijskih "narodnjačkih" okupljališta, nego prije na takozvani "etno" ili "world music", koji u svijetu, ali i u nas ima sve veći broj poklonika.

Takve reinterpretacije tradicije bile su proteklih godina jedan od najatraktivnijih segmenata Smotre folklora, koji je, zapravo, potaknuo i nastanak nekoliko specijaliziranih festivala, kao što je, primjerice, "Nebo". Ipak, u svojoj glavnini ova manifestacija nastoji predstaviti autentičnu glazbenu baštinu. Pod njom se, međutim, ne podrazumijevaju okamine umjetno oživljene stiliziranim koreografskim i vokalnim aranžmanima raznih foklornih društava, nego tradicijske prakse koje, usprkos polaganom izumiranju, i dalje opstaju u svom koliko-toliko živom kontinuitetu.

Osnovna koncepcija Smotre folklora prošlih desetak godina nije se bitnije mijenjala, bitnih novosti tako neće biti ni ovaj put, izuzmemo li podatak da više nema središnje teme koja bi povezivala cjelokupni program. Alfa i omega festivala, njegova stručna i umjetnička ravnateljica Zorica Vitez, ističe, naime, kako se ta mogućnost iscrpila, jer općenitih tema poput svatovskih ili karnevalskih običaja jednostavno nema dovoljno. Umjesto toga, priređuje se jedan tematski koncert, ovaj put posveđen tradiciji Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Usprkos relativno skromnom festivalskom proračunu, njegova ravnateljica s ponosom ističe kako se uspjelo zadržati ne samo međunarodni karakter Smotre i kvalitetu, nego i prilično impresivnu kvantitetu sudionika, njih ukupno oko tisuću iz 37 što domaćih, što inozemnih skupina. I inače u Smotri folklora smatraju da provjerene koncepte ne treba mijenjati, pa tako, dakle, i sâma Smotra postaje tradicijskom manifestacijom i na koncepcijskoj razini, pa će okosnicu i dalje predstavljati podnevni i večernji "promenadni" nastupi na Trgu bana Jelačića, te zaokruženiji kasniji večernji programi na Gradecu.

Gradec će pritom i ovaj put biti mjesto za širu publiku najatraktivnijeg događaja Smotre. Prošlih godina to su bili "etno koncerti", koji su okupljali vrhunske domaće i strane glazbenike specijalizirane za prenošenje tradicije u suvremeni glazbeni kontekst. Ovaj se put, međutim, dovode tri, uvjetno rečeno, konzervativnije vokalne skupine, objedinjene u programu naslovljenom "Pijev Mediterana". To i ne bi bilo toliko neobično, da, uz sastave iz Hrvatske i Sardinije, na tom koncertu ne sudjeluje i jedan gruzijski ansambl. Takav odabir autor koncepta tog koncerta Joško Ćaleta objašnjava promišljanjem Mediterana u smislu šire regije koja je kao više-manje jedinstven kulturni prostor funkcionirala još u starom vijeku, a kojem su pripadali i krajevi oko Crnog mora. Tri odabrana sastava – gruzijski ansambl "Sakhioba", "Su Cussetu Cuccuru 'e Lunas" sa Sardinije i domaća klapa "Nostalgija" - u kontekst suvremenog "world music", smješta činjenica da sva tri danas prilično uspješno djeluju na komercijalnoj osnovi, iako se, u pogledu vokalnih praksi koje predstavljaju, međusobno bitno razlikuju.

Uz pasivno konzumiranje raznih koncerata i plesnih izvedbi, Međunarodna Smotra folklora i ove godine publici nudi i aktivno sudjelovanje, što je još jedna tradicija ove manifestacije, pa se tako tijekom trajanja festivala možete pridružiti radionicama koje će se baviti klasičnom indijskom glazbom, švicarskim tradicijskim plesovima, osnovama klapskog pjevanja, te plesovima sjeverne i jugoistočne Europe.

(T.M.)

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici