Cvjetni trg – rušenje u znaku triju šestica

12.08.2009. Print | Pošalji link

Psi laju, a karavane prolaze – ili, prevedeno u jezik hrvatske svakodnevnice: građani se bune, a Horvatinčić, ako već ne gradi, onda barem ruši.

Već gotovo tri godine duga saga o Cvjetnom trgu, odnosno takozvanom "uređenju" bloka omeđenog Preradovićevim trgom, Varšavskom, Gundulićevom i Ilicom ovih je dana tako ušla u novu fazu. Naime, uglavnom skriveni od očiju javnosti, Horvatinčićevi bageri već su sa zemljom sravnili bivše Kino Zagreb i zgradu tiskare u unutrašnjosti bloka. Sada su, pak, na red su došle i dvije zgrade čija pročelja formiraju vizuru Cvjetnoga trga – one na Trgu Petra Preradovića 6 i u Preobraženskoj 6. Slučajno ili ne, čitav je rušilački projekt simbolično u znaku triju šestica, jer će, nakon tih dvaju objekata, prije ili kasnije na red doći i zgrada u Varšavskoj 6, kroz koju bi se trebala probiti rampa za ulaz u podzemnu garažu u unutrašnjosti bloka.

Bio je to povod da "Pravo na grad" i "Zelena akcija" još jednom upozore javnost na sve nebuloze oko ovoga projekta. Pressicu su održali na prigodno odabranoj lokaciji – krovu zgrade u Varšavskoj 10, s kojeg puca pogled na Horvatinčićeve bagere, koji užurbano ruše povijesne objekte zagrebačke urbane jezgre.

Jagoda Munić iz "Zelene akcije" podsjeća da, usprkos višekratno i na različite načine iskazanom otporu građana, pozitivnih pomaka nema. U proteklih je nekoliko godina skupljeno 55 tisuća potpisa na peticiju protiv ovog projekta i za proširenje pješačke zone, a istovremeno je pripremljeno te nadležnim institucijama poslano stotinjak različitih dokumenata. No, umjesto podrške javnom interesu, naišlo se na "potporu i podilaženje investitorima, a nadležne institucije koje su projekt mogle zaustaviti nisu to učinile". Među njima nisu samo one gradske, nego i neke državne, posebice Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Ministarstvo kulture.

Povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević, ujedno i članica Odbora za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti, upozorava kako je već u startu čitav projekt pošao od arhitektonski, urbanistički, pa i umjetnički pogrešnih pretpostavki, jer je "predimenzionirana struktura smještena u blok koji ima premale dimenzije da udomi takvu strukturu". Upravo zbog toga, "novi će objekt dominirati Cvjetnim trgom i poništiti njegov identitet".

Identitet tog trga formirao se postupno, pri čemu je svaka nova zgrada donijela nešto novo i pritom pričala neku svoju priču. Primjer nije samo nešto češće spominjana rodna kuća Vladimira Vidrića, nego i njoj susjedna takozvana Kuća Granitz na Preradovićevom trgu 6, koju se ovih dana također počelo rušiti. Ona je "povijesni lokus hrvatskog novinstva, u kojem su bila sjedišta mnogih hrvatskih dnevnih novina, pa bi za unapređenje memorije trga bilo bolje da se na tom mjestu uredi muzej hrvatskog ili zagrebačkog novinstva".

Naravno, te je povijesti zacijelo bio svjestan i Tomislav Horvatinčić. On je, međutim, sâm poželio pisati povijest Cvjetnoga trga, premda mu nije uspjela namjera da mu za to legitimitet dadne netko od vodećih svjetskih arhitekata današnjice. Ta je ideja, međutim, prema Snješki Knežević, "karikaturalna i smiješna, jer se nitko od njih nije odazvao, a to su ljudi koji danas stvaraju urbane globalne simbole, i neće se baviti jednim malim dvorištem".

Doduše, Snješka Knežević priznat će da je ovaj projekt mjesto razdvajanja stavova između arhitekata i povjesničara umjetnosti. To se pokazalo i kada je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode formirao komisiju koja se trebala očitovati o pitanju očuvanja ili rušenja dviju zgrada na Cvjetnome trgu. Arhitekti su tako tvrdili da je riječ o zgradama koje nemaju povijesnu jezgru, dok su povjesničari umjetnosti zastupali stav da "ne treba govoriti samo o arhitektonskim vrijednostima, nego i o urbanim dimenzijama, kulturnoj memoriji grada i nečemu što je povijesno formiran ambijent".

Premda je čitava priča u izravnoj nadležnosti gradskih institucija, svoje bi o svemu moglo, a i trebalo reći i Ministarstvo kulture, odnosno Vijeće za kulturna dobra. No, apeliranje na tu instancu također je ostalo bez odjeka, pa tako na dopis koji je tom tijelu još u travnju uputio Odbor za baštinu i prostor do dana današnjega još uvijek nije odgovoreno.

Bilo kako bilo, rušenje se nastavlja, a uskoro će krenuti i gradnja. Međutim, ona neće biti u skladu s prvotnim investitorovim zamislima, nego prilagođena činjenici da mu nije dostupna čitava unutrašnjost bloka, nego tek oko jedne trećine. To, pak, dovodi do novog arhitektonskog apsurda, jer, "ako se već htjelo interpolirati, trebalo se interpolirati u potpunoj unutrašnjosti bloka, a umjesto toga dobit ćemo strukturu koja će morati zadovoljiti investitorove želje".

Moglo bi se postaviti pitanje zašto se, eto, toliko buke diže upravo oko ovoga projekta. Prema Snješki Knežević, on je ne samo paradigmatičan, nego bi mogao postati i opasnim presedanom. Riječ je o "Pandorinoj kutiji, jer nakon ovog projekta, u kojem od početka ništa ne funkcionira kako bi trebalo, u Zagrebu je sve moguće". Snješka Knežević dodaje i kako povjesničari umjetnosti nisu protiv transformacije grada, jer grad od nje živi, ali to mora biti "skladna transformacija, koja respektira ono što postoji bez da se tome nameće – a ovdje će se dogoditi da će čitav jedan trg biti u funkciji jednog komercijalnog objekta".

Nekadašnja istaknuta predstavnica "Zelene akcije" Vera Petrinjak Šimek u međuvremenu je postala zastupnicom u Gradskoj skupštini, ali i iz te pozicije nastavlja svoju borbu za Cvjetni trg. Ona tako trenutno priprema proceduru za osporavanje niza proturječnih odluka gradske vlasti, između ostalog i jedne vezane uz financiranje prilazne rampe u Varšavskoj ulici. Naime, gradonačelnik je Bandić potpisao s tvrtkom Hoto ugovor kojim se grad obvezuje financirati rampu i kompletnu rekonstrukciju infrastrukture u bloku, što je "skandalozan ugovor, kojim se iz naših džepova financira jedan privatni projekt". Da bi sve bilo još apsurdnije, u tom se ugovoru govori o "uređenju građevinskog zemljišta", premda je Varšavska ulica itekako uređena. Štoviše, čitava ulica relativno je nedavno kompletno infrastrukturno rekonstruirana.

Što se tiče "Prava na grad", Teodor Celakoski smatra kako ovaj slučaj ukazuje na probleme koji se ne svode samo na pitanja devastacije prostora i kulturne baštine, nego su znak i devastacije institucija pravne države i zaštite prostorne baštine i planiranja. Stoga će daljnje aktivnosti te udruge biti usmjerene prema "ključnim institucijama koje otvaraju prostor beskonačnoj korupciji, divljanju kapitala u prostoru i otimačini hrvatskih kulturnih dobara", a pritom se ponajprije misli na Ministarstvo zaštite okoliša i Ministarstvo kulture.

No, dok se na sve to upozorava, Tomislav Horvatinčić i dalje ruši. A dok se neka pozitivna promjena eventualno i dogodi, dvije povijesne zgrade na Cvjetnom trgu postojat će još samo u povijesnom sjećanju.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Srušeno kino Zagreb, sve napreduje prema Horvatinčićevom planu!
Akcija 'Djela govore više od 2 milijarde kuna muljaža' dobila odgovor!
'Mutna' - flaširana voda s netaknutog vrela prevare
Ljuština aktivistima: Ja mogu proizvesti vodu, a vi samo mulj!
Forum Zagreb o gradskim trgovima
Što se događa s našim trgovima?
Akcija Pravo na grad u posjeti Kulmerovim dvorima i obitelji Todorić
Kulmerovi dvori - nekategorizirani hotel?!
O globalizaciji na izložbi 'Interzone'
'Interzone' - o globalizaciji u Galeriji Galženica

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici