Predrag Matvejević napisao povijest kruha

10.11.2009. Print | Pošalji link

Kruh nije jedan od onih beskrajno kompliciranih kulinarskih pothvata.

Potrebno je malo brašna, malo tople vode, malo kvasca i nekoliko zrna soli da bi se zamijesilo tijesto, koje se tijekom pečenja pretvara u kruh. Zvuči jednostavno, no to ne znači da uvijek jedemo dobar kruh, a niti da je kruh pretjerano zdravo jesti.

Osim svoje prehrambene vrijednosti, kruh se može i u kulturnom smislu smatrati dobrom, naročito ako se na kulturu gleda kao naše Ministarstvo, zabavljeno ponajviše piciginom, bećarcem i čipkama. U sličan se obrazac uklapa i nova knjiga Predraga Matvejevića, autora slavnog «Meditarenaskog brevijara», koja svojim naslovom prilično razvidno upućuje na izabranu tematiku. «Kruh naš» je publicističko djelo u kojem Matvejević opisuje svojevrsnu povijest kruha kroz povijest, različite civilizacije i religije. Autor između ostaloga napominje i etimološku srodnost pojmova «kruh» i «globus», dakle cijeli svijet, koja svjedoči o važnosti ovog prehrambenog artikla.

Naravno, kruh je i jedan od najpoznatijih simbola kršćanstva, uz vino i ribe, pa je stoga i na brojnim mjestima spominjan u Bibliji, otkriva Predrag Matvejević: «Bježeći iz Egipta, progonjeni faraonima, Izraelci nisu imali vremena za kvasanje kruha. Nosili su zato samo beskvasan kruh, i u spomen tog običaja je sav biblijski kruh takav. zato ga je Isus mogao lomiti, kako piše.»

No, taj starozavjetni beskvasni, tanki kruh, piše Matvejević u svojoj knjizi, na kasnijim je slikama renesansnih majstora - koje su često tematizirale posljednju večeru - postao raskošni i nadošli toskanski ili venecijanski kruh. Da je Isus njima morao hraniti gladnu svjetinu tko zna bi li mu uspjelo da ga dovoljno stvori.

«Kruh naš» je tekst kojemu je prethodilo dugogodišnje istraživanje i čitanje, jer se Matvejević želio informirati o svim mogućim sporednim ulogama koje je kruh odigrao u povijesti. Autor tvrdi i da je rukopis sređivao dvadesetak puta, a poticaj na takvu posvećenost dobio je svojedobno od Danila Kiša, koji mu je rekao da svaku svoju priču čita pedeset puta, a ako na 48. čitanju ispravi dvije reči, smatra to velikom srećom.

Iako ovo nije prvi publicistički susret Predraga Matvejevića s kruhom, jer je u knjizi «Druga Venecija» istome posvetio cijelo poglavlje, «Kruh naš» je sinteza svih autorovih spoznaja o jednostavnoj, a posebnoj smjesi brašna, vode, kvasca i soli. Knjiga se pojavila u izdanju VBZ-a, a ako bi je žanrovski morali odrediti, riječ je o kombinaciji putopisa i eseja.

(G.D.)

Pročitajte i ...
'Mnogopoštovanoj gospodi mravima' - posljednji intervju Miroslava Krleže
Naklada Ljevak objavila posljednji intervju Miroslava Krleže
Umro Milan Kangrga

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici