Hrvatski jezični portal još nije dostupan svima

18.09.2007. Print | Pošalji link

Kad god iz bilo kojeg razloga poželimo dobiti podrobniju informaciju o značenju i upotrebi pojedine riječi iz nekog od velikih svjetskih jezika, sasvim je dovoljno biti spojen na internet.

Samo nas nekoliko klikova dijeli od traženog podatka, a vrijeme  debelih i teških rječnika, koje treba do u beskraj prelistavati, u velikim kulturama već manje-više stvar prošlosti. Odnosno, oni se i dalje izrađuju i tiskaju, ali redovito nude i svoje daleko preglednije "online" varijante. S hrvatskim jezikom, međutim, sve donedavno to nije bio slučaj. Zaokupljeni još uvijek nedovršenim procesom koliko-toliko konačne standardizacije, domaći su jezikoslovci i dalje uglavnom usredotočeni na svoje međusobne, u osnovi nevažne sporove oko manjih finesa, koje će i dalje radije ukoričiti u konkretnu knjigu nego u nekakav, njima apstraktan virtualni format.
 
Ipak, i tu se nešto konačno promaklo. Naime, ljetos su izdavačka kuća Novi Liber i Sveučilišni računski centar, SRCE, zajednički lansirali Hrvatski jezični portal. Voditelj ovog projekta Pavle Goldstein rekao nam je kako je zamisao stvaranja takvog portala logično proizašla iz ranijih raznih rječničkih projekata Novog Libera, među kojima je svako najznačajniji Hrvatski enciklopedijski rječnik. Naime, "već je Enciklopedijski rječnik bio u dobrom formatu, koji se omogućio da se građa sistematizira i stavi na internet, kako bi se dobila pretraživa rječnička baza". Tako i portal uz svaku natuknicu nudi definiciju, gramatičku obradu, frazeologiju, sintagmu, onomastiku i etimologiju, čemu su, u ovom virtualnom izdanju, pridodani i izvedeni oblici promjenjivih riječi. Osim toga, portal, uz blagodati hipertekstualnosti, omogućava i različite opcije pretraživanja i pregledavanja građe, što su sve bitne komparativne prednosti u odnosu na zamorno prelistavanje tiskanog rječnika.

Takav portal potencijalno je, dakle, koristan najširem mogućem krugu korisnika, odnosno, praktično svakome tko piše bilo koji tip teksta na hrvatskom jeziku, a, prema Goldsteinu, "sigurno je atraktivan i jezikoslovcima, jer sigurno ima puno materijala oko kojeg se mogu svađati". A kad je već riječ o jezikoslovnim raspravama, portal, kao i Enciklopedijski rječnik, u svojoj biti te sporove izbjegava svojom osnovnom koncepcijom koja je, stručnim rječnikom rečeno, deskriptivna, a ne preskriptivna, to jest opisna, a ne propisna. Portal tako samo evidentira stanje u jeziku, bez namjere dociranja o njegovoj upotrebi.

U javnosti najčešće spominjani jezični sporovi su oni pravopisni. No, oni se uglavnom ne dotiču rječničke građe, a ondje gdje se to i dogodi, autori Hrvatskog jezičnog portala nude korisnicima sve moguće varijante. S druge strane, međutim, pitanje naglasaka unutar standardnog, novoštokavskog prozodijskog sustava pokazalo se puno osjetljivijim terenom. Goldstein tako kaže da su naglasci "proces oko kojeg se filolozi permanentno svađaju, a oni koji najbolje argumentiraju ili najglasnije viču dobiju u kurentnoj verziji svoje rješenje, pa su se tako naglasci mijenjali iz jednog tiskanog izdanja u drugo". Na portalu su, pak, preuzeti oblici iz posljednjeg tiskanog izdanja, koji su, naravno, u budućnosti također podložni promjeni.

Lansiranjem Hrvatskog jezičnog portala dugogodišnji posao na njemu nipošto nije završen. Naime, već sada postoje planovi za njegovo nadograđivanje raznim interaktivnim sadržajima, od kojih bi prvi trebao biti u rječnik integriran "spell checker". Zamisao je da bi se, ukoliko bi se on sustavno koristio, "moglo konačno vidjeti kako ljudi u Hrvatskoj pišu, što bi bila značajna informacija, jer sada jezična politika još uvijek uopće ne promatra praksu, koju bi se onda pokušavalo minimalno usmjeriti".

S obzirom da je portal nastao kao plod rada na nizu različitih rječnika, logično bi bilo da se i sadržaji nekih budućih rječnika integriraju u njega. Primjerice, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje trenutno radi na velikom projektu Etimološkog rječnika hrvatskoga jezika. Hoće li, po njegovom dovršetku, natuknice na Hrvatskom jezičnom portalu biti nadopunjene i elementima tog rječnika ili neće, međutim, ne ovisi o autorima portala, nego o autorima Etimološkog rječnika. Goldstein, međutim, ističe da bi, s obzirom da sada više raznih institucija radi slične projekte, bilo dobro da se što više surađuje.

Iako je jedna od osnovnih zamisli pri stvaranju Hrvatskog jezičnog portala bila da bude dostupan najširoj javnosti, pristup njemu zasad imaju samo učenici osnovnih i srednjih škola, kao i studenti i djelatnici Zagrebačkog sveučilišta koji imaju registriran elektronički identitet pri Sveučilišnom računskom centru. Pavle Goldstein to objašnjava činjenicom da je SRCE bilo važan čimbenik u čitavom projektu, s obzirom da je osiguralo kompletnu informatičku podršku  i "hosting". Zasad se, nažalost, ne zna kakvo će biti konačno rješenje, ali namjera jest da portal bude što dostupniji, jer "portal dobiva smisao samo ako ga koristi što više ljudi". Dakle, dok se nešto promijeni, Hrvatski jezični portal dostupan je još uvijek relativno malom krugu korisnika. Ako ste među sretnicima kojima je on već sada dostupan, pristupiti mu možete na adresi http://hjp.srce.hr/, dok će svi ostali za pregled ovog svojevrsnog hrvatskog online Webstera morati pričekati do potpunog otvaranja projekta za sve korisnike – nadajmo se, ne zadugo.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Objavljen 'Lunapark' novi roman Tomislav Zajeca
'Lunapark' Tomislava Zajeca - od crne kronike do fikcije i natrag
Svi imaju svoje južnjake, čak i Slovenci
'Čefuri raus!' - slovenska ksenofobija u hrvatskom prijevodu
Jezični portal

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici