Detaljni plan za Cvjetni trg može se, ali i ne mora realizirati

11.10.2007. Print | Pošalji link

Da je sve bilo po željama Tomislava Horvatinčića i Milana Bandića, na Cvjetnom bi trgu već ljetos bageri započeli rušenje.

Srušile bi se dvije zgrade i počeo pripremati teren za velebni projekt "lifestyle centra", kojeg je pripremio arkitekt Boris Podrecca. No, građani Zagreba, i to ne samo oni iz spornog bloka omeđenog Ilicom, Cvjetnim trgom, Varšavskom i Gundulićevom, nego i mnogi drugi, jasno su dali do znanja da se neće tek tako pomiriti s devastacijom jednog od najprepoznatljivijih obilježja urbanog identiteta svog grada.

Predvođeni inicijativom "Pravo na grad" i Zelenom akcijom, oni su tako sustavno upozoravali ne samo na spregu gradskih vlasti i privatnog investitora, nego i na sustavne pokušaje zaobilaženja, pa čak i nepoštivanja zakonske procedure. Upravo zbog toga, Milan Bandić je navrat-nanos pokrenuo postupak donošenja novog Generalnog urbanističkog plana, a nakon njega i detaljnih planova uređenja pojedinih blokova u užoj gradskoj jezgri. Posve očekivano, oni su pripremljeni na način koji bi omogućio investitoru da legalno izvrši i one zahvate koji nisu bili u skladu s ranijim GUP-om. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pritom je već ljetos bilo stopiralo donošenje novog GUP-a u srpnju, s obzirom na niz proceduralnih grešaka, među kojima i one koje se odnose na obvezu javne rasprave.

Te rasprave, naravno, ničime ne obvezuju gradske vlasti da uvaže primjedbe građana, ali i dalje je neizbježno zainteresiranim pojedincima i udrugama omogućiti uvid u te planove. Slijedom toga, 10.10.2007. je u prostorijama Tribina Grada Zagreba upriličena javna prezentacija Detaljnog plana uređenja najspornijeg bloka na Cvjetnom trgu. Iako su se ondje opet pojavili i predstavnici "Prava na grad" i njima suprotstavljene udruge "Projekt Zagreb", sada su se prvi put jasno i glasno oglasili i sâmi stanovnici.

Prigovaralo se tako da je "grad trebao dati osnovne elemente, a potom raspisati međunarodni arhitektonski natječaj, jer ne može potencijalni investitor nametati svoje premise koje se mora naknadno ugraditi". Čini se, nažalost, da može. Jer, iako predstavljeni plan nije posve u skladu s prvim Podreccinim projektom, on i dalje predviđa maksimalnu izgrađenost unutar bloka, i to na način koji omogućava da se već napravljen projekt i realizira uz tek neznatne izmjene. Osnovne premise su, dakle, zadržane – probijanje pasaža od Ilice do Varšavske i od Cvjetnog trga do Gundulićeve, izgradnja sedmerokatnih zgrada i šest podzemnih etaža, namijenjenih javnoj garaži.

Predstavljači projekta pritom su se opetovano pozivali na potrebu pasažiranja bloka, što je, uostalom, uobičajena praksa ne samo u europskim gradovima, nego i u sâmom Zagrebu. Arhitekt Boško Budisavljević, međutim, ističe da pasaži sâmi po sebi uopće nisu upitni. Kaže da kada bi investitor i projektant, živjeli u tom bloku, prvi ne bi htjeli gledati sedmerokatne kuće u svom dvorištu. Dakle, "pasaž da, ali ni u kom slučaju nešto što se radi isključivo za unutrašnje parcele, a to je očito radio netko tko radi kako investitor pleše".

Stanari zgrada koje uokviruju blok također se ne protive pasažiranju, ali, poučeni, između ostalog, i nedavnim događajima u Kupskoj ulici i na prostoru bivše tvornice "Nada Dimić", opravdano strahuju da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i u najstrožem centru grada. Jedan od njih tako "izražava duboku sumnju" da će pri ukopavanju 24 metra u dubinu okolne zgrade ostati zaštićene, a u svjetlu toga što, recimo, u Ilici 11, zbog prometa pucaju zidovi. K tome, "toliki promet koji se kani u bloku stacionirati predstavlja ekološki problem za sve okolne zgrade".

Te je bojazni, ne osobito uvjerljivo, pokušao odagnati jedan od konzultanata pri izradi Detaljnog plana uređenja, arhitekt i akademik Branko Kincl. On tako reče da su dubina kopanja i naslonjenost zgrada u struci prosječna tehnička problematika, koja se rješava na više načina. O razlozima urušavanja u Kupskoj pritom kaže "da će nas o tome valjda izvijestiti komisije", a kao protutezu tom događaju ističe da se u Donjem gradu izvodilo radove i na neboderu u Ilici 1, i u Praškoj ulici na lokaciji bivše/buduće sinagoge, i to na način da su te građevinske aktivnosti potpuno sačuvale zgrade u blizini.

Kincl je, također, odbacio i tvrdnje prema kojima bi izgradnja velike garaže u centru grada dodatno blokirala promet u već i sada ionako prezagušenoj Gundulićevoj ulici. Tvrdi kako su kompjuterske su simulacije pokazale kako te prometnice, širine devet metara, mogu imati usporeni promet u tri trake, čime se mogu riješiti i promet u mirovanju i promet u kretanju. O tome pokazuju li kompjuterske simulacije i ekološke učinke takvog povećanja prometa, Kincl nije rekao ništa. Također, nije ga previše uznemirilo niti pitanje ulaza u tu garažu. Naime, ona nije regulirana ovim Detaljnim planom uređenja, jer bi se ulazna rampa nalazila izvan okvira bloka. Međutim, za ulaz iz Varšavske, koja je pješačka zona, nije moguće legalno dobiti lokacijsku dozvolu, dok bi za ulaz iz Gundulićeve trebalo intervenirati na zgradu kojom se trenutno koristi Stomatološki fakultet.

Koliko je poznato, nitko od autora plana nije dosad kontaktirao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koje je vlasnik te zgrade, pa bi, dakle, ipak imalo ponešto za reći o ovom projektu. No, nije se zaobišlo samo to ministarstvo. Jer, kako je upozorila predstavnica stanara i suvlasnica zgrade u Ilici 19, unutar bloka postoji ukupno 293 vlasnika, od kojih je konzultiran jedan jedini – Tomislav Horvatinčić. No, iz Kinclove perspektive gledano, problema nema. Jer, ionako se sve radi naopako – prvo se pojavi investitor sa svojim projektom, a onda Grad izrađuje Detaljni plan uređenja koji se prilagođava tom projektu, umjesto da bude obrnuto. Također, taj se plan, kako je očito iz Kinclovog odgovora stanarima, može izraditi i bez konzultiranja suvlasnika, koje će se potom praktički staviti pred gotov čin. A, "ovisno o tome koliko buduća izgradnja utječe na pojedini prostor i građevinu, u daljnjoj razradi projektne dokumentacije će doći do kontakata".

Kincla, također, ni najmanje nisu zanimali vlasnički odnosi unutar bloka za čije je uređenje konzultiran pri izradi Detaljnog urbanističkog plana. Jer, prema njemu, "to nije dio urbanističke problematike i rješava se na nekoj drugoj razini". Osim toga, "ovo je plan koji se ne mora realizirati", a navodi i da je već napravio puno planova "za koje se mnogi vesele što se nisu realizirali". Sve ovo dovoljno govori o tome koliko ozbiljno Branko Kincl shvaća ne samo pitanje Ustavom zaštićene kategorije privatnog vlasništva, nego i sâm plan kojeg je izradio. I, da, zaista, i ovaj bi se put mnogi veseliti ako taj plan ne bude realiziran. Doduše, Milan Bandić i Tomislav Horvatinčić uprijet će svim silama da proguraju sporni projekt, no, čini se ipak da bi ga, barem na neko vrijeme, mogle osujetiti državne institucije.

To se ponajprije odnosi na već spomenuto Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ali i na Ministarstvo kulture, koje je već najavilo, potaknuto nedavnim događajima u Kupskoj i u "Nadi Dimić", vraćanje dosad izdvojenog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u jedinstveni državni sustav.

U svakom slučaju, priča s Cvjetnim trgom još uvijek nije gotova. A neće ni biti sve dok gradske vlasti interese privatnih investitora pretpostavljaju interesima građana vlastitog grada. Oni, pak, zastupani preko inicijative "Pravo na grad" i Zelene akcije, zacijelo neće dugo čekati do svoje sljedeće akcije.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Srušeno kino Zagreb, sve napreduje prema Horvatinčićevom planu!
Cvjetni trg – rušenje u znaku triju šestica
Akcija 'Djela govore više od 2 milijarde kuna muljaža' dobila odgovor!
'Mutna' - flaširana voda s netaknutog vrela prevare
Ljuština aktivistima: Ja mogu proizvesti vodu, a vi samo mulj!
Forum Zagreb o gradskim trgovima
Što se događa s našim trgovima?
Akcija Pravo na grad u posjeti Kulmerovim dvorima i obitelji Todorić
Kulmerovi dvori - nekategorizirani hotel?!
O globalizaciji na izložbi 'Interzone'

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici