Kongres hrvatskih arhitekata – Odgovornost

17.10.2007. Print | Pošalji link

Prvi Kongres hrvatskih arhitekata, s temom gradnje na obali, održan je prije tri godine u Zadru.

Time je formiran i okvir za manifestaciju koja se bavi suvremenim izazovima arhitekture, te strukovnu diskusiju nastoji prenijeti široj javnosti. Tadašnja tema bila je posvećena jednom od aktualnih pitanja izgradnje prostora, a rasprava je ipak proizvela i nešto konkretno - dokument s 10 prijedloga za nacionalnu politiku arhitekture. Iako općenito postavljena, tema drugog Kongresa koji će tek početi u Opatiji ponovno se može shvatiti kao vezana uz jednu aktualnost. Riječ je o pitanju «Odgovornosti», odnosno o dilemama vezanih uz ulogu arhitekata, njihovom utjecaju u aktualnim velikim gradskim projektima, javnoj percepciji i javnim očekivanjima na koja arhitekti moraju odgovoriti.

Kad se radi o očekivanjima, slučaj sa blokom na Cvjetnom trgu trenutno je, naravno, najbolji primjer. No, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Saša Randić napominje kako sama tema ipak podrazumijeva nešto puno šire. “Trenutačni prostor u kojem arhitekti djeluju je izrazito dinamičan i uloga koju igraju se kontinuirano mijenja. Sve je više drugih struka koje sudjeluju u procesu projektiranja. Uzet ću za primjer Avenue Mall, koji je nedavno izgrađen. Mi smo, naime, pokušali doznati tko je arhitekt tog centra. Na kraju smo kao informaciju dobili jednu web adresu i došli smo do toga da se zapravo radi o jednoj konzultantskoj tvrtki.“

U kojem bi dijelu arhitekti trebali preuzeti odgovornost za ono što se događa u prostoru izravno je vezano uz pitanje pozicije koju oni stvarno zauzimaju. Stav arhitekata je jasan, iako načelan. Upravo struka je ta koja bi morala zadržati vodeću ulogu u transformacijama prostora, a raspraviti poziciju arhitekata u tom kontekstu i zamisao je kongresa. Randić pritom ističe kako bi prije svega trebalo jasno definirati tko bi trebao biti odgovoran za strateške odluke koje se donose u razvoju gradova, jer se odgovornost ne može svesti tek na apstraktni pojam kao što je 'struka'.

«Treba jasno precizirati da odgovornost leži s jedne strane na glavnim gradskim urbanistima, te, jasno, na onim arhitektima koji projektiraju, ali u onom dijelu koji se tiče samog arhitektonskog zahvata. Sve strateške odluke treba voditi po procedurama koje su se kod nas ipak uspjele za ovo vrijeme ustaliti. Jedna od tema koje smo kroz ovaj Kongres htjeli prokomentirati jest odnos novih modela ulaganja, prije svega javno-privatnog partnerstva, i tih ustaljenih procedura. Vidimo kako se sa javno-privatnim partnerstvom brišu rezultati natječaja, da bi se radilo nešto posve deseto. Taj trend koji se kod nas javlja naprosto nije dobar, i trebamo razmisliti kako dalje krenuti sa načinima uključivanja privatnog kapitala u izgradnju gradova.»

Saga oko bloka na Cvjetnom trgu i nije bila neposredan povod za raspravu, ali ona se poklopila s organizacijom kongresa i svakako je ukazala na problem odgovornosti struke. Komentirajući taj slučaj, Saša Randić naglašava kako je ponovno potrebno razdvojiti s jedne strane ono što je pravo na arhitektonsku viziju, i s druge način na koji ta vizija može biti pretočena u stvarnost. «Mislim da arhitekti imaju pravo razmišljati što bi se u nekom prostoru moglo dogoditi. Međutim, da li realizacija jedne takve vizije znači i generalnu promjenu nekih pravila na razini grada, to je sasvim druga priča. U tom smislu se ova priča oko Cvjetnog trga i uklapa u temu našeg kongresa, ali ona je manje problematična sa stručnog aspekta. Ona je, naime, prilično jasna: postoje procedure koje treba poštivati i to je to. Način na koji se te procedure zaobilaze ili prilagođavaju možda je više tema dnevnih diskusija, ali sasvim je sigurno što se tiče priče o Cvjetnom trgu da ona nije nešto što je trebalo ni gradu niti samom investitoru».

Tema prve najavljene diskusije u okviru 2. Kongresa hrvatskih arhitekata tiče se upravo odnosa arhitekture i politike. U fokusu diskusije trebalo bi biti upravo pitanje sudjelovanja privatnog kapitala u izgradnji gradova. Ono je važno za cijelu Europu, budući da su rijetke zemlje koje same mogu financirati razvoj gradova, ali hrvatski primjer specifičan je na primjeru modela javno-privatnog partnerstva koji je već proizveo određene devijacije.

"Javno privatno partnerstvo je u nekim slučajevima počelo implicirati da se za te zone ne treba raditi arhitektonske natječaje, ili da se procedura prilagođava onome što privatni partner zahtijeva. Tumačim tu pojavu našim nesnalaženjem s jednim potpuno novim situacijama, jer smo praktično tek prije petnaestak godina počeli raditi na tržišnom principu. Trebali bismo pokušati krenuti dalje, a da ne izgubimo one pozitivne primjere koje smo imali. Hrvatska je trenutno možda zemlja s najviše arhitektonskih natječaja u Europi, i to natječaja koji su otvorenoga tipa. Nikako to ne bismo smjeli izgubiti radi takozvanog harmoniziranja sa pravilima Europske Unije". Svaka zemlja ima svoja načela, kaže Randić. U Hrvatskoj je važno zadržati načelo po kojem se organiziraju javni natječaji za sve značajnije projekte u gradu, i to ne samo radi izgleda gradova, nego i očuvanja specifične hrvatske arhitekture, što je zapravo i kulturno pitanje.

Različiti aspekti teme odgovornosti raspoređeni su u nekoliko tematskih diskusija kroz koje bi se trebala precizirati uloga arhitekata. Osim «Arhitekture i politike», raspravljat će se o gradskim strategijama na primjeru Ljubljane, Bilbaoa i Zagreba, te arhitektonskim politikama u Europi. Jedna od diskusija posvećena je arhitektonsko-urbanističkim istraživanjima, i tiče se arhitektonske teorije i njenog refleksa na stvarnost i arhitektonsku praksu.

2. Kongres hrvatskih arhitekata počinje 18. listopada 2007. u Opatiji. Osim hrvatskih arhitekata, sudionici rasprava bit će i nekoliko poznatih međunarodnih imena, a najavljeno je i sudjelovanje Milana Bandića i Marine Matulović Dropulić u raspravi o arhitekturi i politici. Hoće li pak Kongres kao svoj rezultat imati i nešto konkretno, stav ili dokument kakav je proizašao iz prethodnog, tek ćemo vidjeti.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Crveni obraz Bandićeve 'crvene' kampanje
Noviteti Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade
Jedinstvo čeka toplije dane
Srušeno kino Zagreb, sve napreduje prema Horvatinčićevom planu!
Cvjetni trg – rušenje u znaku triju šestica
Medika - mjesto događanja Clubture Foruma
Pripremite se za 'Clubture Forum'
Akcija 'Djela govore više od 2 milijarde kuna muljaža' dobila odgovor!
Obilježeno neotvaranje Zagrebačkog plesnog centra
Nakon dulje pauze, otvara se Močvara

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici