Zbornik Društvena odgovornost kapitala

09.11.2007. Print | Pošalji link

Ovogodišnji, peti po redu Festival prvih za temu ima Društvenu odgovornost kapitala.

Riječ je o frazi koju se u posljednje vrijeme sve češće čuje kako u korporativnoj, tako i u svakodnevnoj komunikaciji. Kako se s vremenom privikavamo na različita čuda sve razvijenijeg kapitalizma, tako je i ova sintagma ušla u upotrebu, a njezini su realni učinci postali stavka na koju računa i humanitarni, i umjetnički, i uopće civilni sektor današnjeg društva. Društvena odgovornost ujedno podrazumijeva i niz mjera i akcija na koje poslodavci u razvijenom kapitalizmu pristaju kako bi barem donekle zadržali stav i obraz, i to ne samo prema svojim uposlenicima nego i prema široj zajednici. U posljednje vrijeme zato gotovo da i nema veće, ali i srednje domaće kompanije koja nije shvatila - najprije naravno promotivnu - vrijednost takvog načina poslovanja. Skoro svi, naime, na ovaj ili onaj način pokušavaju dio svoje dobiti podijeliti s potrebitima, bili to umjetnički projekti, ili oni edukacije i rehabilitacije, ili manje popularnih sportova.

Društvena odgovornost kapitala stoga je načelno pozitivna činjenica, kojom se, starijim terminom rečeno, «višak od vrijednosti» vraća u bubanj. Međutim, često se događa da je to vraćanje samo pokriće za još veće uzimanje, što i sam pojam društvene odgovornosti kapitala stavlja u sivu zonu o kojoj se u svijetu već dugo raspravlja, a kod nas je tu raspravu potaknuo ovogodišnji Festival prvih. U sklopu njega predstavljen je i zbornik teorijskih i kritičkih tekstova o društvenoj odgovornosti kapitala, koji je uredio Srećko Horvat, mladi teoretičar i semiolog s institucionalnim i izvaninstitucionalnim iskustvom. Iako zvuči kao suhi teorijski koncept, društvena odgovornost kapitala vrlo je životna i svakodnevna činjenica, koje i Hrvati postaju sve više svjesni. Neki to uče i na nešto radikalniji način, kao na primjer stanari Kupske ulice u Zagrebu, koji su ostali bez svojih kuća nakon urušavanja pozemne garaže HEP-a, koji se na svojim web stranicama hvali ulogom u zajednici, i koji mjesec dana nakon incidenta tim istim stanarima šalje račune za struju. HEP i Kupska ulica samo su najsvježiji i nikako jedini primjer društvene, doduše, neodgovornosti kapitala, ali nije ipak sve tako crno, navodi Srećko Horvat: «S druge strane imamo brojne humanitarne primjere, kao što je bila hokejaška utakmica čiji je prihod išao stanarima Kupske.»

Zbornik naslova «Društvena odgovornost kapitala», objavljen od strane Studija Artless kao druga knjiga u Biblioteci Festivala prvih, sadrži tekstove desetak svjetskih i domaćih teoretičara, stručnjaka, novinara i aktivista koji na se na različite načine bave pojmom iz naslova. Nakon programatskog teksta «Društvena odgovornost biznisa sastoji se u povećanju vlastitog profita», američkog ekonimista i nobelovca Miltona Friedmana na čiji se tvrd neoliberalni stav referiraju gotovo svi autori u zborniku, časno drugo mjesto dobio je Slavoj Žižek koji u prepoznatljivoj maniri kritizira filantropiju Georga Sorosa i Billa Gatesa. Slično se, smatra Horvat, vidi kod nas, kad firme doniraju novac projektima civilnog društva, ali zahtijevaju isticanje svojeg znaka u promotivnim materijalim ili na mjestu događanja takvih projekata.

Pored Žarka Paića, Srećka Puliga i Jovice Lončara, koji pojam društvene odgovornosti opisuju prije teorijski, neki tekstovi donose konkretne primjere iz domaće zbilje. Tako se tekst povjesničara arhitekture Krešimira Galovića bavi slučajem Cvjetnog trga, gdje se pokazala neodgovornost kapitala i vlasti, ali i svijest civilnog sektora i samih građana. S druge strane, o praktičnim iskustvima s domaćim kompanijama koje se vole hvaliti svojom društvenom odgovornošću piše i Toni Gabrić. On iz praktične pozicije predstjednika udruge H-Alter i istoimenog portala piše o tome kako se kompanije ponašaju kad im pristupi nevladin projekt za zahjevom za financiranje te opisuje različite načine odbijanja davanja financijske ili bilo koje druge pomoći.

Iako mu to nije bila početna namjera, u sklopu predstavljanja zbornika «Društvena odgovornost kapitala» prozvane su i neke domaće i međunarodne kompanije. Ponukan time, Domagoj Račić, jedan od autora iz zbornika, podsjetio je da stvari nisu tako crno-bijele kako se na prvi pogled može činiti, i da razgovoru o toj temi treba pristupiti ozbiljno, jer u suprotnom, rasprava se pretvara u, možda i zabavno, nizanje licemjernih primjera. Citirajući iz teksta Leonarda Kovačevića da «apsolutiziranje neprijatelja rađa analitičkom lijenošću»,  Račiću zaključuje da neki tekstovi u ovom zborniku pate upravo od tog sindroma. Iako termin jest nešto novijeg datuma, društvena odgovornost kapitala u praksi je odavno poznat koncept za koji se mogu pronaći i brojni kvalitetni primjeri, ali umjesto nabrajanja jednih ili drugih Račić se odlučio za svojevrsnu ultrakratku povijesno-ideološku sintezu društvene  odgovornosti kao kontekstualizacije političke ekonomije u posljednja tri desetljeća: «Usporedi li se situacija s vožnjom u bobu, gdje netko daje gas i kormilari, a drugi koči, može se reći da nas je povijest naučila da ljevica daje ideje, a desnica objašnjava zašto su te ideje neprovedive jer postoji inercija, interesi i moć. U Iraku smo vidjeli što se dogodi kad desnica nastoji oblikovati svijet u skladu sa svojom slikom, dok u nekim tekstovima u ovoj knjizi vidimo kako je to kad je ljevica malo previše apatična».

Zbornik «Društvena odgovornost kapitala», kao ukoričeni trag petog izdanja Festivala prvih, ima i interaktivnu naslovnicu koju čitatelji trebaju ispuniti likovima omiljenih primatelja i davatelja novca i svoj kolaž poslati na adresu organizatora. Interaktivnost i poticanje umjetničke, aktivističke ili bilo koje druge kreativnosti, ostaje glavna programska odrednica ovog neobičnog zagrebačkog festivala, koji već najavljuje i temu za sljedeću godinu. Ona glasi «Mediji i prava djeteta», pa o njoj svi zainteresirani za rad u umjetničkom području kojim se dosad nisu bavili, već mogu početi razmišljati. U tome i listanje zbornika «Društvena odgovornost kapitala» može biti vrlo inspirativno.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Festival prvih - šesti put
Mediji i prava djeteta – tema Festivala prvih
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Festival prvih - društvena odgovornost kapitala
Festival prvih - peti put

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici