Dani srpske kulture u znaku opanka

03.12.2007. Print | Pošalji link

U današnje doba opsesije političkom korektnošću, čak će se i oni koji se nalaze na desnom dijelu ideološkog spektra rado pozivati na multikulturalnost kao jedan od stupova modernog društva.

U praksi to, međutim, funkcionira prilično selektivno. Jer, dok će predstavljanje umjetničkih dosega raznih kultura iz čitavoga svijeta uvijek biti dočekano raširenih ruku, sa stvaralaštvom skupina koje s nama dijele isti životni prostor situacija je bitno drukčija. Odgovornost za to je, naravno, obostrana, jer se čini kako su i sâme nacionalne manjine pristale na to da ih se percipira primarno, ako ne čak i isključivo, kroz prizmu njihovog folklora.

No, i u tom se smislu stvari pomalo pomiču nabolje, što potvrđuje i činjenica da se u Zagrebu od 03. do 09.12.2007. održavaju drugi po redu "Dani srpske kulture", manifestacija usredotočena na takozvanu "visoku umjetnost". Osim što se, dakle, odmiče od folklorističke tradicije raznih manjinskih sijela, ovaj cjelotjedni festival različit je i po tome što cilja na najširu, većinsku publiku. To nam je, uostalom, izrijekom potvrdio Rade Dragojević, producent "Dana srpske kulture" u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, koji kaže kako je ovaj festival prije svega pokušaj da se Srbi predstave sredini u kojoj žive.

Pomalo autoironično, priređivači su na plakat svoje manifestacije stavili jedan od stereotipnih simbola srpstva u svijesti prosječnog hrvatskog građanina – opanak u blatu. No, festivalski program od tog je opanka, zapravo, vrlo udaljen, što, između ostalog, potvrđuje već i otvaranje "Dana srpske kulture" gostovanjem Beogradskog dramskog pozorišta s predstavom "Delirijum tremens" Gorana Markovića. Ovaj je autor našoj publici vjerojatno najpoznatiji po filmovima koje je snimio još u doba bivše Jugoslavije, kao što su, primjerice, "Specijalno vaspitanje" i "Variola vera". Ovaj put, međutim, nudi priliku za kazališno preispitivanje glumačke profesije. Naime, njegova predstava polazi od premise da su gluma i bolest suštinski isprepletene, te da među njima postoji duhovna, ali i fizička povezanost, pa možda čak i jedinstvo.

Što se tiče književnosti, festival nudi dva događaja. U BP Clubu će tako 04.12.2007. biti predstavljen NIN-ovom nagradom ovjenčam roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" Svetislava Basare, ali i sâm autor. Njegov uspon na književnoj sceni bivše Jugoslavije vezan je uz Hrvatsku, s obzirom da je prije dvadesetak godina njegov roman "Fama o biciklistima" dobio danas posve zaboravljenu, ali tada izrazito prestižnu Nagradu Željezare Sisak. Našoj će publici, pak, nešto poznatiji biti mostarski pisac Veselin Gatalo, čiji je roman "Geto", objavio AGM, a bio je laureat ovogodišnjeg Sferakona. Ovom prilikom u središtu će pozornosti, međutim, biti njegov pjesnički opus, konkretnije zbirka "Vrijeme mesinganih perli", koja mu je prskrbila ovogodišnju nagradu "Aleksa Šantić" SKD-a Prosvjeta i Grada Mostara.

Ciljana publika etno koncerata također neće biti zakinuta, jer će 05.12. u Ilirskoj dvorani nastupiti Braća Teofilovići, dvojica pjevača koji istražuju najstarije slojeve srpskog folklora, nastupajući najčešće kao samostalan vokalni duet, ali i s nekolicinom istaknutih tradicijskih glazbenika. Za sâm je kraj festivala, 09.12., sačuvano ono što kod zagrebačke publike izaziva najveću pažnju kad je riječ o srpskoj kulturi – film. U Kinu Tuškanac te će večeri biti prikazana najprije komedija "Sedam i po" Miroslava Momčilovića, a potom i "film iznenađenja". Organizatori ne žele otkriti o kojem je filmu točno riječ, ali ipak saznajemo da bi publiku trebao iznenaditi jedan recentan dugometražni politički dokumentarac koji je tematski vezan uz Srbe u Hrvatskoj.

S obzirom da su ovo već drugi "Dani srpske kulture" u Zagrebu, logično bi bilo očekivati da se, nakon lanjskog probijanja leda, ovaj put u pripremu programa krenulo ambicioznije. No, prema takvim je očekivanjima Rade Dragojević donekle suzdržan, samozatajno ustvrdiši da priređivači samo rade pet-šest programa kojima pokušavaju prikazati recentna dostignuća na srpskoj, primarno beogradskoj kulturnoj sceni, pri čemu se izbjegavaju političke ili bilo kakve nadkulturne primisli.

Po priznanju samih organizatora, većim dijelom programa ovo su, zapravo, dani beogradske kulture. No, primjedbu da bi ovakav festival, zapravo, veću pozornost trebao posvetiti ne samo umjetničkom stvaralaštvu autora iz drugih dijelova Srbije, pa i onih Srba koji djeluju izvan matične države Dragojević ipak prihvaća, obrazlažući trenutnu usredotočenost na beogradsku produkciju linijom manjeg otpora, s obzirom da je tako najjednostavnije organizirati gostovanja.

Ipak, bez obzira na tu "beogradocentričnost", "Dani srpske kulture" nude, ako ne nužno reprezentativan, onda relevantan presjek tamošnje umjetničke produkcije. U tom smislu, ovaj festival je dobar model kako bi se trebala promovirati multikulturalnost – model koji bi mogao inspirirati i druge nacionalne manjine.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Samostalni srpski tjednik Novosti uskoro na svim kioscima
Novosti - samostalne novine na latinici i ćirilici
Dani srpske kulture 2008.
'Tendenciozno aktivistički' Dani srpske kulture
Dani srpske kulture 2007.

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici