Pojmovnik glazbene informatike - projekt za koji struka nema interesa!

18.12.2007. Print | Pošalji link

Situacija u kojoj, s jedne strane, jezik zapravo nije do kraja standardiziran, a istovremeno je, u eri opće globalizacije, izložen potrebi za stvaranjem i definiranjem novih pojmova, predstavlja izazov za stručnjake koji se bave terminologijom u gotovo svim područjima.

Tog izazova nije pošteđena ni glazba, kojoj je tehnološki napredak već u prošlom stoljeću donio čitav niz novih pojmova, a nove tehnologije, naravno, danas taj trend dodatno ubrzavaju. Korak s vremenom je, srećom, prije desetak godina ipak koliko-toliko uhvaćen, prvenstveno zahvaljujući opsežnom "Pojmovnom vodiču kroz glazbu 20. stoljeća", kojeg je sastavio akademik Nikša Gligo, muzikolog koji se sustavno bavi terminološkom problematikom. On je tako bio i logičan, ako već ne inicijator, onda barem poticatelj projekta koji se na njegov "Pojmovni vodič" logično nadovezuje. Riječ je o "Hrvatskom pojmovniku glazbene informatike", koji, međutim, ne postoji kao ukoričena knjiga, nego kao otvoreni internetski projekt.

Urednik ovog pojmovnika Stanko Juzbašić smatra da potreba za ovakvim projektom proizlazi iz činjenice da se glazbenom informatikom svi služe, te je upravo zbog toga pokrenuta ova kolaborativna platforma, preko koje svi zainteresirani mogu komunicirati, kreirati pojmove i raspravljati o njima, služeći se pritom Gliginim "Pojmovnim vodičem", kao dosad najboljom paradigmom tvorbe pojmova. U tu svrhu uspostavljena je suradnja sa zagrebačkim Multimedijalnim institutom, odnosno net-kulturnim klubom 'mama', u kojem je razvijena "open source" softverska platforma "tamtam" pogodna upravo za ovaj tip projekta. Ona je, pak, inačica "wiki" platforme, koja se koristi u Wikipediji, te drastično pojednostavljuje kolaborativni rad na Internetu.

Nikša Gligo, pak, ističe kako se "Hrvatski pojmovnik glazbene informatike", na kojem surađuje kao znanstveni savjetnik pojavio kao dobrodošla konkretizacija nažalost neostvarenog, ali svojevremeno planiranog nastavka rada na njegovom ranijem "Pojmovnom vodiču". Naime, "Vodič" je bio sastavni dio u međuvremenu ugašenog projekta "Hrvatska glazbena terminologija". Taj je projekt trebao biti nastavljen na Internetu, do čega, međutim, nikad nije došlo, s obzirom da Ministarstvo znanosti za to nije odobrilo dostatna sredstva. Stanko Juzbašić također naglašava kako je ovdje riječ o području u kojem se stalno pojavljuju novi pojmovi, što, uostalom, potvrđuje i primjer temeljne odrednice ovog pojmovnika – glazbene informatike. Taj je pojam, naime, tek prije nekoliko godina iskovan u pariškom institutu IRCAM, a u engleskom jeziku se još uvijek nije u potpunosti uvriježio, s obzirom da se djelomično, ali ne i u potpunosti, preklapa s u tom jeziku već postojećim pojmom računalne glazbe.

Iako je "Hrvatski pojmovnik glazbene informatike" zamišljen kao kolaborativni projekt, upravo je okupljanje potencijalnih suradnika, barem zasad, jedna od najvećih prepreka u njegovom daljnjem razvoju. Doduše, u proteklih je godinu dana već obrađeno više od stotinu pojmova, ali oko toga su glavninu posla obavili sâmi voditelji projekta. Nikša Gligo je prilično skeptičan oko mogućnosti većeg angažmana suradnika iz stručnih krugova, s obzirom da na poziv za suradnju, objavljen u časopisu Hrvatskog društva glazbenih teoretičara "Teorija" nije bilo nikakvog odaziva. Pritom su voditelji projekta u neslužbenim razgovorima čuli i prilično začudan prigovor, naime, da je problematična navodna prevelika demokratičnost u raspravi o terminologiji. Gligo takve primjedbe, međutim, smatra posve promašenima, jer "nije riječ o potrebi za demokracijom, nego samo o pokušaju da se struka zainteresira za kolaborativnost, jer se bez struke ne može".

Naravno, ovako koncipirana potencijalna stručna diskusija nije ništa novo. Gligo tako kao odličan model navodi slučaj "Priručnog rječnika glazbene terminologije", kojeg je uređivao danas već pokojni ugledni njemački muzikolog Hans Heinrich Eggebrecht. U njemu se pokušalo, mimo standarda strogog, normativnog nazivlja, kritički promišljati pojedine pojmove. Naime, Gligo smatra kako "terminologija nema što propisivati, nego može samo opisivati". No, čini se da je upravo nametanje standarda, umjesto stručne rasprave o njemu, ono što, zapravo, potiho priželjkuju hrvatski glazbeni teoretičari. Jer, osim izravnog poziva na suradnju, Gligo ih je u tom smislu i inače višekratno pokušavao potaknuti na raspravu, ponekad i neprikrivenim provokacijama u rubrici "Terminološke dileme" časopisa "Teorija". Odgovora, međutim, nije bilo, između ostalog zato što je i riječ o ljudima koji, smatra Gligo, "ne vezuju dostojanstvo struke uz dostojanstvo jezika, pa ni stručnog metajezika, na što bi ih svakako trebalo naviknuti".

Navike se, nažalost, teško mijenjaju, pa stoga sadašnjim urednicima "Hrvatskog pojmovnika glazbene informatike" zasad ne preostaje drugo, nego potražiti podršku, ali i, što je još važnije, suradnju i izvan usko stručnih krugova. Platforma koncipirana na način sličan Wikipediji, koja omogućuje širok spektar autonomnosti pojedinim autorima, ali i raspravu o pojedinim terminološkim dilemama, pritom je uistinu dobar medij za promišljanje suvremenog glazbenog nazivlja. Ali, bez dovoljnog interesa unutar struke, teško da će donijeti neke trajnije i, u krajnjoj liniji, strukovno legitimirane rezultate. Ipak, niz je pojmova već obrađen, iako je i unutar njih otvoren prostor za doradu. Što je dosad napravljeno možete provjeriti na zasad prilično nepamtljivoj adresi http://tamtam.mi2.hr:8080/pojmovnik, na kojoj se možete i aktivno uključiti u formiranje terminologije glazbene informatike.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Objavljena 'Poetika glazbe' Igora Stravinskog
Stravinskijeva poetika u tragovima
Plava konjica Plavog jahača
Plava konjica – imamo li potrebu za inovacijom?
Hrvatski pojmovnik glazbene informatike

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici