Rovovsko ratovanje u 'Srcu bitaka' Igora Kordeja

13.02.2008. Print | Pošalji link

Nakon godina rada za američke izdavače, Marvel, DC, i Dark Horse, Igor Kordej se 2004. definitivno vratio na europsko tržište.

Preuzeo je rad na nekoliko novih serijala francuske izdavačke kuće Delcourt. Kordej, naime, s Francuzima već ima iskustava, od kraja osamdesetih kada je za uglednu produkciju «Les Humanoïdes Associés» objavio tri albuma vlastite sage o «Vamu», te kratko nakon toga, u suradnji sa scenaristom Django Nenadom, i «Pet Godišnjih doba», projekt koji se trebao, ali nikad nije, razvio u serijal. Američka epizoda trajala je dugo, dovoljno da od svojih urednika najprije pobjegne u Kanadu, a zatim napusti superheroje i vrati se u Europu, gdje ga publika, izgleda, nije zaboravila.

Algoritam je nedavno promovirao hrvatsko izdanje prve epizode serijala «Srce bitaka». Kordej se pak na promociji pojavio s naramkom drugih stripova, u Francuskoj svježe objavljenih nastavaka «Tajne povijesti», «Empirea» i «Taras Bulbe», koje nastavlja raditi paralelno. Od svega spomenutog, «Srce bitaka» najmlađi je projekt, čija sudbina još uvijek ovisi o recepciji publike, ali zasad se, izgleda, dobro prodaje. Serijal ima zanimljiv koncept, trebao bi se sastojati od više odlomaka, od kojih bi svaki imao po tri albuma. Prvi dio «Srca bitaka», kojim se otvara priča, obrađuje rovovsko ratovanje u Francuskoj u prvom svjetskom ratu. Naredno poglavlje bila bi Oktobarska revolucija, zatim Irska, Španjolski građanski rat, i tako redom do današnjih dana. Sve je, međutim, započelo u rovovima, s crnim vojnikom iz kolonija koji se bori na francuskoj strani, i novinama prema kojima je serijal dobio ime.

«Srce bitaka je 'Fight club' smješten u prvi svjetski rat. Radi se o svojevrsnom muškom kultu tajni, borilačkih normi, kodova i etike koji se pojavio u rovovskom ratovanju, a uzrok svega toga je mladi crnac Amaréo Zamaï, koji je s Martiniquea došao boriti se na francuskoj strani. On je sa sobom donio neke sasvim nove principe borbe, preživljavanja, ophođenja sa suborcima i pretpostavljenima, a putem jednih rovovskih novina, koje izdaje njegov veliki obožavatelj, taj se kult širi na obje strane fronta».

Amaréo Zamaï nestaje, ali legenda o njemu, prema ovoj paralelnoj povijesti, ostavlja utjecaj na sve ratove u 20. stoljeću, i nastavljaju je istraživati različiti drugi likovi koji postupno ulaze u priču. Koncept je dosta otvoren, pa se ne može naslutiti kako će se razvijati i gdje će završiti, a scenaristi, kaže Kordej, nastoje naraciju održati u sporom tempu i detalje otkrivati postupno. «Meni je osobno 'Srce bitaka' najdraži i najzanimljiviji od četiri projekta koja trenutno radim za Delcourt. I Tajna povijest i Empire također se bave takozvanim paralelnim povijestima, ali oba su posve u avanturističkom žanru, s površnom pričom i karakterizacijom likova. Nije to ništa loše, pisac je našao izvrstan recept koji se dobro prodaje, ali 'Srce bitaka' je najintrigantnija stvar na kojoj sada radim».    

Scenarist «Srca bitraka» je Jean David Morvan, relativno mladi pisac u kojeg francuski izdavači imaju mnogo povjerenja. Jednostavno, gotovo svi projekti na kojima je radio danas su bestseleri, a u 15 godina odradio je ukupno već oko 120 albuma. Morvan, dakle, piše prilično brzo, a ni Kordej, koji nikad nije imao toliko posla kao sad, nimalo ne zaostaje .

Morvan je sa sobom donio i potpuno povjerenje urednika u projekt i njegove autore. Naime, Kordej je urednike naučio mrziti u Americi, jer su ljudi koji rade za DC i Marvel, kako kaže, bili birokrati bez ikakvog likovnog predznanja i zahtjeva. Amričkim izdavačima važni su rokovi, i važno im je da se konačni proizvod podudara s njihovom izdavačkom politikom, pri čemu se obično misli na političku korektnost. Francuzi su također strogi, što je za očekivati obzirom na činjenicu da svoju tradiciju i posebnosti 'francuske škole' čuvaju i zakonima. Urednici su najčešće i sami crtači stripova ili dizajneri, a uloga im je da da zastupaju vizualni stil francuske škole stripa, ili konkretne izdavačke kuće. U Delcourtu su urednici ujedno i crtači stripa ili dizajneri. Kordeju je taj pristup, izgleda, i odgovarao, jer priznaje da ga je američko iskustvo već bilo pomalo razmazilo.

«Počeo sam zanemarivati pozadine, raditi što manje kadrova po stranici, što više groplanova i što manje 'totalki', jer američke urednike ionako nije toliko zanimala vizualna strana, koliko rokovi i preglednost. U tom smislu su me prepucavanja s novim francuskim urednikom od 2004. vratile tamo gdje mislim da pripadam, a proizvod možete vidjeti sami».

«Srce bitaka» tako je, uvjetno rečeno, 'francuski' strip, ali tijekom par godina rada dobiveno povjerenje Kordeju je omogućilo da u serijal unese i svoja američka iskustva, koja i nisu sva bila tako loša. «Francuski strip ponekad je prestatičan, s prevelikim brojem detalja i inzistiranjem na pozadinama pozadine, što ubija protok radnje, naročito u akcijskim scenama. Zahvalan sam što me urednici sada stvarno puštaju na miru, da pričam priču onako kako najbolje znam, i 'Srce bitaka' plod je načina rada bez utjecaja sa strane».

Crtež i naslovnicu «Srca bitaka» potpisuje Igor Kordej, scenarij spomenuti Jean David Morvan, a Algoritmovo izdanje zadržalo je i boje koje je radio francuski kolorist umjetničkog imena Walter. Prva epizoda pod naslovom «Marna» već je u prodaji, a Algoritam već na proljeće planira početi izdavati i serijal «Taras Bulba», baziran na povijesnoj priči Nikolaja Gogolja, na kojem Kordej već neko vrijeme radi.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
CRŠ dovodi Paheka, Janjetova i Pecaua, a prisjeća se i Edvina Biukovića
Crtani Romani Šou 2009.
Igor Kordej predstavio 'Srce bitaka'

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici