Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'

31.03.2008. Print | Pošalji link

Otkad su kao 25-godišnjaci sredinom osamdesetih osvojili nagradu na natječaju za plivalište Mladost u Zagrebu, te još jednu međunarodnu u Japanu, o arhitektonskom tandemu Penezić&Rogina ne prestaje se pričati.

Duo formiran u ozračju postmoderne, sa širokim interesima koji sežu od arhitektonske teorije do pop kulture, dugo je bio gotovo usamljen na sceni sa statusom arhitektonskih zvijezda, na koje se sredina nikad nije do kraja naviknula. Iz te pozicije, koju su si osigurali na samom početku svoje profesionalne karijere, radili su na internacionalizaciji hrvatske arhitekture, organizirajući izložbe, predavanja, različite manifestacije, i putem šireći svoje međunarodne kontakte.

Budući da arhitekturu shvaćaju kao javnu disciplinu, o njoj progovaraju vrlo često, kritično ili u svrhu njene popularizacije, ravnajući se u pravilu svojim osobnim, odnosno generacijskim vrijednosnim sustavima. Roginine kolumne objavljivane u magazinu Kontura, na web portalu a4a ili u Jutarnjem listu, ilustracija su upravo takvog stava, a slično je i s dvije knjige istog autora objavljene u razmaku od par godina. Prva, «Jutarnji ogledi o arhitekturi», bila je zbirka Rogininih kolumni, dok je ova aktualna, «Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine», zbirka abecednih natuknica pod istim naslovom objavljivanih u kulturnom dodatku Jutarnjeg lista tijekom 2002. i 2003. godine.

«Abecedarij je krenuo mojom inicijativom, u trenutku kada sam se zasitio klasične kolumnističke varijante pisanja. Činilo mi se da bih kroz formu abecedarija mogao zgodno progovoriti o mediju, svom stavu prema tom mediju, te općenito o životu i svijetu kroz fokus jednog djelatnog arhitekta. Namjera je, dakle, bila promijeniti formu, a i uživao sam to raditi» - kaže Krešimir Rogina. Iako se radi o leksikografskoj formi, Roginin abecedarij i nije baš klasični stručni leksikon. Prilično je precizno opisan kao «znanstvena autobiografija», budući da kroz natuknice više govori o samom autoru, onome što je na njega osobno utjecalo i prema čemu gaji određenu strast, a to nešto i nije samo arhitektura.

«To čak nije ni prikrivena, nego otvorena autobiografija. Pisana je u haiku-formi u kojoj se lako daju skicirati neki sukusi vlastitog svjetonazora, ili svjetonazora jedne generacije». Njegovu su generaciju, kaže, izgradili mediji i njihova dostupnost. Pritom posebno misli na glazbu i na televiziju s kojom je sazrijevao osobno, a time na neki način i profesionalno. Uzor, ako bi ga trebao imenovati, kako piše u Abecedariju, bio bi sigurno izvan arhitektonske domene. «Kad smo upisivali faks jasno smo osjećali da nas nije izgradio Le Corbusier ili Mies van der Rohe, nego primjerice 'Lost in Space', Marc Bolan, David Bowie… Ne radi se, dakle, o arhitekturi koja nastaje i referira se na arhitekturu, nego sam arhitekturu shvatio kao medij izražavanja svojih svjetonazora. Primjerice, kad bih se bavio filmom, isto bih radio kroz filmski medij».

U svom «Abecedariju» Rogina je posložio različite ličnosti, pojave, pravce i stilove koji su, ne treba propustiti, utjecali na razvoj - njegove arhitekture. No nije tu samo arhitektura, nego i brojne reference iz moderne i suvremene umjetnosti općenito. Nije propustio spomenuti ni Star Trek, Tita i Tuđmana kao «arhitekte po zanimanju ali ne i po zvanju», pornografiju, Marc Bolana ili film «Barbarella». Od izvornog objavljivanja kolumni, od kojih je posljednja tiskana u travnju 2003., popis se nije mijenjao i nije bilo posebnih korekcija, iako za sadržaj knjige sada kaže kako je proizvod i izraz jednog za njega prošlog vremena.

Činjenica da je puni naslov «Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine», a ne «Krešimir Rogina: Abecedarij arhitekture», govori mnogo o autoru i njegovom pristupu. Riječ je o posve osobnom gledanju, gdje definicije pojedinih stručnih pojmova nisu morale biti iskazane do kraja, nego su često tek dotaknute nekom djelomičnom impresijom ili trenutnom asocijacijom. Rogina piše iz pozicije arhitektonske zvijezde, i to se ne trudi skrivati, a s tim u vezi, rukopis nije lišen ni samoironije. «Ovo je sredina koja ne voli zvijezde. Mi smo počeli osvajanjem natječaja za plivalište Mladost sa jedva 25 godina. Kako pripadamo generaciji medija, činilo nam se tada normalnim to što nas mediji vole i žele imati. Nama to nije bilo strano, ali sredini jest, te je ono što smo učinili, na neki način uistinu bilo probijanje leda. Iz razloga koje smo spomenuli, knjiga se mnogima vjerojatno i neće svidjeti.» 

U tom smislu, knjiga nije pisana za stručnu ili elitističku publiku, barem ne za njen više 'isključivi' dio koji radije ne bi posegnuo za lakim i zabavnim popodnevnim štivom o tako ozbiljnoj stvari kao što je arhitektura, nego je riječ o popularnom izdanju koje bi trebalo zadovoljiti prilično široki ukus. «Ja sam po vokaciji popist, što mislim da se iz knjige jasno vidi. U svijetu je ta vrsta literature, pristupačne i djeci i bakama s placa, posve normalna stvar».

«Abecedarij arhitekture» nije izdala Roginina matična Biblioteka Psefizma, ionako rezervirana za teorijske naslove, nego se u ulozi izdavača po drugi put našao Meandar. Humor, pristupačnost, i stil Rogininog pisanja široku publiku mogao bi  možda 'navući' na arhitekturu i njenu problematiku, za čiju se popularizaciju autor zalaže već godinama, paralelno s daljnjim razvijanjem koncepata kao što je arhitektura u digitalnom dobu. Knjiga, zaključno, ni nema druge pretenzije - Mistika je ionako, piše Rogina u svom abecedariju, mnogo zdravija od mistifikacije.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Hrvatski arhitekti na Venecijanskom bijenalu
11. Međunarodna izložba arhitekture u Veneciji
Pogled u povijest Života umjetnosti
‘Život umjetnosti’ o arhitekturi
Tko se boji vuka još u digitalnoj eri
Penezić & Rogina na Bijenalu arhitekture u Veneciji
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici