Splitsko ljeto - 'Bakhe' se više ne mogu dogoditi!

14.07.2009. Print | Pošalji link

Brojevi su čudna stvar, a način na koji ih se interpretira još čudnija.

Uzmimo, primjerice, broj 55, u znaku kojega su ove godine, između ostalog, Zagrebački solisti i Splitsko ljeto. No, dok je spomenuti ansambl priredio veliku pompu oko svoje jubilarne 55. godišnjice, festival u gradu pod Marjanom svoje izdanje istog rednog broja priređuje neopterećen suvišnim obljetničarenjem. Na Splitskom je ljetu, naime, sve manje-više isto kao i lani, ali i ranijih godina. U mozaično složenom programu izmjenjuju se dramske, operne i baletne produkcije, uglavnom na otvorenim gradskim prostorima, a šarolikosti pridonosi i niz koncerata i izložbi.

U svoj toj raznolikosti teško je pronaći koncepcijsku poveznicu, bilo unutar ovog festivala općenito, bilo u okviru njegovog ovogodišnjeg izdanja. Međutim, ravnatelj Splitskog ljeta, ujedno i ravnatelj HNK Split, Milan Štrljić smatra da je pitanje koncepcije nešto čime se uopće ne treba previše opterećivati. Jer, "kad radite ljetni festival, koncepcija je napraviti feštu duha i biti čim zanimljiviji što većem broju ljudi".

U gotovo svakoj raspravi o Splitskom ljetu prije ili kasnije krenu usporedbe s njegovim glavnim konkurentom – Dubrovačkim ljetnim igrama. Ta su dva festivala godinama funkcionirala kao da se odigravaju na različitim krajevima svijeta, a gotovo bi svakog atraktivnog gosta jedna manifestacija ljubomorno čuvala sâma za sebe, kako se ne bi ni slučajno dogodilo programsko preklapanje s konkurencijom. U tom smislu, možda je i najveće iznenađenje ovogodišnjeg Splitskog ljeta činjenica da se na njegovom programu našli i "Glasi iz planine", lanjska koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara i ZKM-a. Ta je međufestivalska suradnja uvjetovana prvenstveno financijskim faktorima, premda Milan Štrljić tvrdi kako nije riječ o novoj ideji. Prema njemu, "ta želja postoji već dugo, a na to nas prisiljava i gospodarska situacija u kojoj smo danas". Ali, svako zlo za neko dobro, jer "dobro je da surađujemo, jer smo tako programski bogatiji, a jeftiniji financijski, pa se suradnja s Dubrovnikom nameće sâma po sebi".

Iako su programi Splitskog ljeta nešto što se inače medijski prati više na razini puke inercije i rutine, prošlo je ljeto u Splitu bilo vrlo vruće i u prenesenom smislu. Naime, o skandalu oko najprije zabranjivanja, a potom ipak dopuštanja izvedbi "Bakhi" u režiji Olivera Frljića pisalo se još dugo. Štrljić kaže kako se tako nešto može svakome dogoditi "jer je kazalište rizik koji smo dužni preuzeti". Ipak, dodaje i da misli kako se "ta vrsta kontroverze i takva diverzija više nikad ne može dogoditi".

Jedna od trajnih bizarnosti vezanih uz ovaj festival jest i činjenica da se većina programa koje nose ansambli splitskog HNK žive samo ljeti, umjesto da se stave i na redovni program matične kuće. Uz nekoliko iznimki, i to, čini se, prilično nevoljkih, takvoj se praksi ne nazire kraj, pa će tako Štrljić, prema vlastitim riječima, "biti prisiljen prebaciti neke programe u sezonu". No, ta su naslova samo dva - "Carmina burana" i "Ribarske svađe".

Ovim prvim bit će ujedno i otvoren čitav festival, i to u produkciji u kojoj će svoje snage združiti splitski ansambli Opere i Baleta. Ovo uprizorenje potpisuje mađarski koreograf Your Vamos, koji je pripremio predstavu koja će biti bitno bliža skladateljevim nakanama nego što je to inače slučaj. Naime, Orff je inzistirao da se njegovo najpoznatije djelo izvodi scenski, dok je koncertne izvedbe, kakve su danas najčešće, nazivao, citiramo, "čistom svinjarijama".

Vamoseva verzija nije u tom pogledu do kraja dosljedna, nego predstavlja kombinaciju koncertne i scenske izvedbe. Naime, kako ovaj koreograf i sâm priznaje, odlučio je stvoriti predstavu koja će biti u skladu s njegovim umjetničkim habitusom, dakle kao čisti balet. On pritom ne slijedi pjevani tekst, nego slaže dramaturgiju koja se plete oko apstraktne priče. Ta apstraktnost, međutim, ne znači da u njoj nije moguće iščitati određenu naraciju, pa makar i samo na simboličkoj razini, jer se u predstavi "slažu različite slike, i na kraju shvatite da u njoj za sve postoji neki razlog".

Što zbog prostornih, što zbog financijskih datosti, "Carmina burana" u Vamosevoj je verziji gotovo u potpunosti lišena scenografije u tradicionalnom smislu tog pojma. Naime jedinu scenografiju predstavljaju izvođači i sâm prostor Prokurativa. No, u tom se prostoru zbivanja istovremeno odigravaju na čak trima pozornicama – jednoj za plesače, drugoj za orkestar, dok su na stepenicama smješteni zbor i vokalni solisti.

Kao što je potvrdio i Milan Štrljić, Carmina burana" jedna je od tek dviju produkcija ovogodišnjeg Splitskog ljeta koja bi, po završetku festivala, trebala zaživjeti i na daskama matičnog kazališta. Vamos pritom ističe kako će predstavu možda biti potrebno prilagoditi zatvorenom prostoru, a preinaka će zacijelo biti još. Za početak, predstavi će vjerojatno biti dodana i koreografija Ravelovog "Bolera", a, premda bi bilo bolje imati živu glazbu, možda će se ipak biti potrebno koristiti snimkama.

Dok "Carmina burana" ne zaživi i u splitskom HNK, na Prokurativama je se može pogledati ukupno samo dvaput – 14. i 16. srpnja. Čitavo pak Splitsko ljeto traje točno mjesec dana, do 14. kolovoza.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Splitsko ljeto 2009.
Ljetni festivali - da ili ne?
Jan ili Milo, pitanje je sad!
Stefan Milenković: Nisam promijenio klasičnu glazbu nego njenu interpretaciju
Stefan Milenković prkosi ljetu crnim gudalom
Eurokaz Saloon
Kazališne tribine: u Eurokazu o inozemnim redateljima
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe - Oliver Frljić
Tosca - Damir Zlatar Frey

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici