Prva izvedba Puccinijeve Lastavice u Hrvatskoj
| 29.11.2008. | Print | Pošalji link |
Problem je obilježavanja obljetnica velikih umjetnika što su tek izlika za predstavljanje općepoznatih djela.
Kad je o skladateljima riječ, to znači da će publika moći čuti skladbe koje su i inače dijelom standardnog repertoara, umjesto da se obljetničarev opus pokuša sagledati i iz nekih manje poznatih uglova. Takav je slučaj i ovogodišnja 150. obljetnica rođenja Giacoma Puccinija. Zagrebački HNK tako je na scenu postavio "Tripitih" i priredio koncertnu izvedbu "Turandot", dok je u Rijeci prije tjedan dana premijerno izvedena "Madame Butterfly".
Da ipak sve ne bi ostalo samo na tim opernim hitovima, pobrinuo se dirigent Nikša Bareza, i inače sklon istraživanju nepoznatog repertoara. Izbor je pao na operu "La Rondine", odnosno "Lastavicu", čija će koncertna izvedba u velikom Lisinskom 29. studenog biti ujedno i prva izvedba tog djela u Hrvatskoj uopće. Ni takav pravi raritet nije Barezi bio dovoljan, pa će se, uz "Lastavicu", na programu naći još dva jednako nepoznata Puccinijeva djela. Konkretno, riječ je o "Intermezzu za drugi čin Manon Lescaut", koji naposljetku nije uvršten u operu, te "Motet u čast svetog Paulina", jedno od prvih Puccinijevih djela, koje je skladao još u svom rodnom gradu Lucci.
"Lastavica", napisana 1914., nije previše popularna na svjetskim opernim pozornicama. Jedan od razloga je i taj što se ne uklapa u stereotip Puccinija kao autora tragičnih glazbenih drama, a dodatne predrasude proizlaze iz činjenice da je proizašla iz jednog nerealiziranog operetnog projekta. Naime, taj su siže Pucciniju ponudili iz Beča, ali ga je odbio, jer je forma operete, sa zatvorenim glazbenim brojevima, bila nespojiva s njegovom opernom estetikom. No, potom je skladatelj angažirao svog stalnog libretista Giuseppea Adamija, koji je obradio istu priču.
Ta priča, doduše, i nije osobito originalna. U središtu je pozornosti pariška kurtizana Magda, koja bježi, poput lastavice, na jug, u Italiju, da bi se naposljetku ipak vratila prijašnjem životu. U tom smislu, dramaturška struktura u cjelini ima niz sličnosti s Verdijevom "Traviatom", a epizoda presvlačenja služavke u gospodaricu podsjeća na sličnu situaciju iz Straussovog "Šišmiša". S druge strane, glazbena je građa ipak jedinstvena. Nikša Bareza pritom ističe "nevjerojatno rafiniranu instrumentaciju, kakva se rijetko čuje u njegovim drugim operama".
Koliko je "Lastavica" bila važna svom autoru, vidljivo je i iz podatka da ju je u nekoliko navrata prerađivao, što inače nije bio njegov običaj. Iako Nikša Bareza u takvim slučajevima gotovo uvijek preferira prvotne inačice pojedinih partitura, ovdje je ipak učinio iznimku. Naime, od četiriju postojećih verzija odabrao je konačnu, s obzirom da je upravo u njoj Puccini dotjerao ideju maksimalne komprimiranosti finala opere, što je i inače karakteristično za njegova glazbeno-scenska djela.
Prva hrvatska izvedba Puccinijevog "Intermezza za drugi čin Manon Lescaut", "Moteta u čast svetog Paulina" i opere "Lastavica" zakazana je za 29. studenog u 19:30 u velikom Lisinskom. Uz niz domaćih solista, u glavnim ulogama opere nastupaju i albanska sopranistica Ermonela Jaho i meksički tenor Arturo Chacon-Cruz, a Zborom i Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije dirigira Nikša Bareza.
(T.M.)
Pročitajte i ...
Metropolitan u Lisinskom
Izravni prijenosi iz Metropolitana u Lisinskom
Lastavica u Lisinskom
25.01.2010.
- Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću
- Čemu tek sada interes za Josipovića-skladatelja?
- 72 sata od ideje do nastanka filma u 'Kinu Z'
- Brezovčev 'Okovani Galileo' otvara kazališnu sezonu u MSU
- Zagrebačka Garaža premijerno u New Yorku
- Tko je hrvatska reprezentacija, pitaju se Šeparović i Frljić
- 'Drugo lice drugosti' Lea Rafolta sagledava hrvatsku književnost na novi način
- In Memoriam Ante Babaja (1927. – 2010.)
- Do Težišta putem tjelesnih meridijana
- 'Bjesovi' u HNK traju koliko trebaju trajati!
- Ješa Denegri: 'Srnecovi eksperimenti bili su zadnja riječ u umjetnosti svog vremena'
- Katarina Krpan svira vlastiti život
- Pokreće se Festival hrvatskog animiranog filma
- Frano Dulibić: 'Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.'
- Nagrađena 'Alabama' na pozornici kazališta Gavella
- Ivo Josipović: Istina nije jedna!
- Srđan Dragojević: 'Sveti Georgije ubiva aždahu' nije srpski herojski film!
- 'Ovo nije igra' – kultura, politika, ideologija i suradnja u Galeriji PM
- 'Kali Juga': povratak Borisa Gregorića na književnu scenu
- ‘And Then Nothing Turned Itself Inside Out'
